Drastičan pad: prodaja nosača zvuka u Hrvatskoj lani manja 42 posto

Institut hrvatske glazbe – IHG predstavio je prve rezultate poslovanja domaće glazbene industrije u 2010. Iz njih je očito da su recesija i internet piratstvo lani još ozbiljnije ugrozili i ovu granu gospodarstva.

Fizička prodaja nosača zvuka u 2010. godini je pala za 42  posto u odnosu na 2009. godinu, pokazuju podaci HDU-a (Hrvatske diskografske udruge) i ZAMP-a (Službe za zaštitu autorskih muzičkih prava). Pri tomu je pad prodaje nosača zvuka domaćih izvođača još i veći, s 1.117.259 komada prodanih CD-albuma, singlova i DVD-a, iznosi  45 posto. Pad prodaje inozemnih nosača zvuka manji je za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu – ali brojka od samo 289.608 prodanih primjeraka svih vrsta nosača zvuka jasno govori kako je glazba inozemnih izvođača, dostupnija na internetu od domaće, još od ranije dramatičnije pogođena nelegalnim downloadom.
 
Donekle dobra vijest je da prodaja glazbe u digitalnom obliku bilježi rast od oko 11 poato u odnosu na 2009. godinu. No, ni tu nije lako biti optimist - dok je kompjutorski  download porastao za 56 posto, download putem mobilnih uređaja lanjske godine po prvi je put pao - i to za gotovo 14 posto. U ukupnoj svoti legalno (na)plaćene glazbe, na onu digitalno kupljenu, putem PC-a ili mobitela, otpada tek nešto malo više od 2 posto . Predstavnici domaće glazbene industrije ipak, poput kolega iz svijeta, procjenjuje da budućnost leži u digitalnoj glazbi i promjenama tržišnih modela. Očito je da se Cedeterija i Fonoteka, postojeći online glazbeni servisi, moraju razvijati, a možda postoji i prostor za nove.
 
'Do sada nismo svjedočili ovako vrtoglavom godišnjem padu prodaje. Nadamo se, a i prvi pokazatelji u 2011. godini daju nam osnova za to, da se takav visoki trend pada prodaje neće nastaviti. Vjerujemo da će se nastaviti porast prodaje glazbe preko digitalnih servisa, i da će neki novi digitalni modeli i zaživjeti na našem tržištu u ovoj godini, kaže Branko Komljenović, direktor HDU-a.
 
Paolo Sfeci, dopredsjednik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), upozorava pak da je glazba veliki globalni biznis, jedino što danas na njoj zarađuju pogrešni ljudi kao što su proizvođači hardwarea, mobitela, trgovci gigabajtima, prodavači signala i vlasnici torrent-stranica, a ne zarađuju gotovo ništa upravo oni koji glazbu proizvode, ljudi koji nam svojim talentom i vještinom uljepšavaju živote. 'Sve manje hrvatskih glazbenika može pristojno živjeti od svoga rada. Sve manje novih izvođača može nastati i opstati pod takvim uvjetima.  To kao direktnu posljedicu ima  siromašniju ponudu glazbe, siromašniju kulturu, siromašniju zemlju, ističe Sfeci.
 Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja jedino rješenje za autore i glazbenu industriju vidi u izlasku na online glazbenu scenu udruživanjem svih iz glazbenog biznisa kako bi zajednički ponudili tržištu atraktivan glazbeni servis po uzoru na svjetske uspješnice.