Arhiva

Država hoće naplatiti porez koji je ukinula

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Ako se neraspoređena dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. godine prerasporedi u pozajmicu ili u povećanje temeljnog kapitala, mora se platiti 15 posto poreza na dohodak

Poduzetnici mogu isplatiti dividendu iz dobiti 2005. godine bez oporezivanja neraspoređene dobiti iz razdoblja 2001. do 2004. bez obzira hoće li ona i nadalje ostati neraspoređena, ili se rasporediti u rezerve trgovačkoga društva

Piše: Ivica Grčar
[email protected]

                  Poduzetnicima koji imaju neraspoređenu dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. godine, problem je kako da si isplate dividendu iz dobiti ostvarene 2005., a da im poreznici ne naplate 15 posto poreza na dohodak od kapitala na neraspoređenu dobit iz ranijeg razdoblja. Taj problem nastaje zbog nedosljednosti Ministarstva financija (Porezne inspekcije) u provedbi inače s fiskalnog gledišta promašene odluke o ukidanju poreza na dividende i udjele u dobiti od 1. siječnja 2005. godine.

Prema propisima, 15 posto tog poreza, međutim, nije se trebalo plaćati na dobit koja se zadržavala u trgovačkom društvu i nije se isplaćivala. Odgoda poreza na dividendu koristi se kao učinkovit porezni poticaj kojim se demotivira odljev a potiče zadržavanje dobiti u trgovačkim društvima. I tako se dogodilo da na računima mnogih trgovačkih društava ima neraspoređene dobiti na koju nije plaćen porez na dohodak od kapitala u razdoblju od 2001. do 2004. godine.

Pitali smo Ministarstvo financija (Službu poreznog nadzora) mogu li poduzetnici prije nego 'potroše' zadržanu dobit iz prethodnog razdoblja sebi isplatiti dividendu iz dobiti u 2005. godini, a da pritom ne moraju platiti porez na dohodak od kapitala na prethodnu neraspoređenu dobit? Zanimalo nas je i trebaju li donijeti neke posebne odluke kako bi u slučaju porezne kontrole mogli dokazati da isplaćuju dobit iz 2005. godine, ali ne i neraspoređenu dobit iz prethodnog razdoblja. Nedvosmislen odgovor na to pitanje dobili smo tek iz trećeg pokušaja.

Nejasni odgovori na jednostavno pitanje

              U međuvremenu porezni savjetnici poduzetnicima predlažu dva rješenja za isplatu dividendi iz dobiti 2005. godine, a da se pritom izbjegne 15 posto poreza na dohodak od kapitala na zadržanu dobit iz prethodnog razdoblja. Prema jednima zadržanu dobit i nadalje treba zadržati kao neraspoređenu, a prema drugima je bolje da se donese odluka Skupštine trgovačkog društva o rasporedu dobiti iz razdoblja od 2002. do 2004. godine u rezerve, kako bi za isplatu u dividende nedvojbeno ostala samo dobit iz 2005. godine. No, hoće li u slučaju porezne kontrole inspektori prihvatiti oba ova prijedloga, ili možda samo jedan od njih, ili će imati primjedbe i na jedan i na drugi prijedlog?

Pitali smo Službu poreznog nadzora Ministarstva financija kako porezni obveznik koji je imao neraspoređenu dobit iz razdoblja prije 2005. godine dokazuje da isplaćuje dividendu iz dobiti 2005., otkad je dividenda neoporeziva, a ne isplaćuje iz dobiti ranijih godina, kad je dividenda bila oporeziva? I dobili smo podulji odgovor u kojemu su navedene brojne zakonske odredbe, ali je izbjegnut izravan i nedvojben odgovor može li se ili ne može isplatiti ta dividenda bez 15 posto poreza na dohodak od kapitala na ranije zadržanu dobit. 

Ako se dobit prenamijeni - plaća se porez

                S obzirom na to da na prvi upit nismo dobili nedvosmislen odgovor, zatražili smo pojašnjenje. I ubrzo smo dobili odgovor s novim zapletima, ali i dalje bez nedvosmislene potvrde može li ili ne poduzetnik isplatiti dividende iz dobiti u 2005. a da ne mora platiti porez na dohodak od kapitala na neraspoređenu dobit iz prethodnog razdoblja.

U odgovoru je rečeno: 'Ako se prenamijeni zadržana dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. u pozajmicu, nastaje porezna obveza za porez na dohodak od kapitala 15 posto i prirez',...
Zanimljivo je i mišljenje da se odricanje člana društva od prava za isplatu dijela dobiti zbog pozajmice trgovačkom društvu 'treba smatrati i trenutkom isplate, odnosno odricanje od prava treba izjednačiti s isplatom neraspoređene dobiti iz prethodnih godina poslovanja društva kao dohotka od kapitala i u tom trenutku treba obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak prema stopi od 15 posto i odgovarajući prirez, a za iznos ostatka dohotka odnosno smanjenja obveza na toj osnovi mogu se povećati prihodi društva tekućega poreznog razdoblja'.

U odgovoru je rečeno i da ako se dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. rasporedi za povećanje temeljnog kapitala također treba platiti porez na dividendu i prirez. I tu se opet pojavio otprije poznati paradoks da se na raspoređivanje dobiti u povećanje temeljnog kapitala sada treba platiti porez, kad se prema važećem Zakonu o porezu na dohodak dividende čak i ne smatraju dohotkom, a u doba prijašnjeg Zakona o porezu na dohodak, kada su dividende predstavljale oporezivi dohodak od kapitala, njihovo raspoređivanje u povećanje temeljnog kapitala nije podlijegalo oporezivanju!? 

U rezerve ili neraspoređena dobit bez poreza

                 A kako i dalje nismo dobili nedvosmislen odgovor na pitanje može li se isplatiti dividenda iz dobiti u 2005. bez poreza na dohodak od kapitala na prethodno neraspoređenu dobit, odlučili smo i treći put postaviti isto pitanje. Uslijedio je razgovor u Poreznoj upravi Ministarstva financija, u kojem su sudjelovala tri porezna stručnjaka, glasnogovornica Ministarstva financija i novinar Lidera, koji je i dalje inzistirao na jednoznačnom odgovoru s 'da' ili 'ne' na pitanje mogu li poduzetnici isplatiti dividendu iz dobiti ostvarene u 2005., a da ne moraju platiti porez na dohodak od kapitala na neraspoređenu dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. godina?

Uporni je novinar napokon dobio nedvosmisleni odgovor: da, mogu si poduzetnici isplatiti dividendu iz dobiti 2005. bez oporezivanja neraspoređene dobiti iz prethodnog razdoblja. Svejedno je hoće li dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. i nadalje ostati neraspoređena, ili će se prerasporediti u rezerve trgovačkoga društva.

Ali, oprez, jer ako se neraspoređena dobit iz razdoblja od 2001. do 2004. prerasporedi u, primjerice, pozajmicu ili u povećanje temeljnog kapitala, mora se: 'obračunati, obustaviti i uplatiti' 15 posto poreza na dohodak od kapitala i pripadajući prirez. I taj se porez (i prirez) mora platiti bez obzira na to što ga je država ukinula prije godinu i pol, i bez obzira na to što raspoređivanje dobiti u temeljni kapital prije ukidanja tog poreza nije bilo oporezivo tim istim porezom. Ili, da čitateljima bude jasnije, država hoće naplatiti porez koji je ukinula.

Što kontrolira porezna inspekcija
Ovlašteni djelatnici Porezne uprave nadzor isplate dividendi obavljaju provjerom:
• zakonitosti isplate dividende (uvid u odluke uprave ili glavne skupštine, knjige dionica, liste isplatitelja i sl.)
• računovodstvene dokumentacije (uvid u financijske izvještaje, račune glavne knjige, pomoćne knjige, temeljnice i sl.)
• financijske dokumentacije (uvid u naloge za isplatu, žiro ili tekuće račune odnosno blagajničke izvještaje ako je isplata obavljena u gotovini i sl.)
• porezne dokumentacije (porezne evidencije, porezne prijave i sl.).
Postupak donošenja odluke

             Postupak na koji se mora donijeti odluka da bi je bez primjedbi prihvatila porezna inspekcija:

- Pri donošenju odluke o isplati gotovinskih dividendi treba definirati tko ima pravo na dividendu, što precizira tehnika isplate dividendi. Pravo na dividendu, naime, vezuje se uz upisanost dioničara u dioničku knjigu (sastavlja se lista vlasnika dionica) na datum isplate dividende.

- Za dioničare i investitore posebno je važan datum kad dionice još nose dividendu, jer je to zadnji datum kada dioničar može dobiti periodičnu dividendu.

- Isplata dividendi također se mora evidentirati kroz računovodstvenu dokumentaciju (knjigovodstvo). Knjigovodstveno se to provodi zaduženjem računa zadržane dobiti ili dobiti financijske godine, koji zapravo iskazuje dobit prethodne godine, uz iskazivanje obveze na osnovu udjela u dobiti članova društva.

- Prije isplate dividendi rukovoditelj računovodstva odnosno financija treba provjeriti nalog za isplatu. Provjerava se ima li pojedini član pravo na isplatu dobiti koje mu se može isplatiti a koje je proizašlo iz odluke o rasporedu dobiti donesene pri usvajanju godišnjih financijskih izvještaja.
 

 Uvoz kapitala i izvoz dividendi
               'Neoporezivanje dividende i udjela u dobiti, uvedeno 2005. godine, neprihvatljivo je rješenje, posebno pri isplati nerezidentima', piše Ivan Idžojtić u Zborniku simpozija računovođa. Posljedice ukidanja tog poreza je umanjeni prihod od poreza i povećana nepravednost u oporezivanju. Zemlja poput Hrvatska, koja 'uvozi kapital' posljedično 'izvozi dividendu' pa državni interes može zaštititi upravo suprotno, naime, oporezivanjem dividende.

Oporezivanje dividende ograničeno je Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, i to različitim stopama od nula do 5, 10 ili 15 posto. Stope poreza na dobit ne ograničavaju se ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa se državni interes može zaštititi, primjerice povećanjem stope poreza na dobit za 25 posto.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci