Arhiva
Država prodaje 3,6 posto udjela u HT-u
8. rujna 2010.
Manjak u državnoj blagajni u osam ovogodišnjih mjeseci premašio je 8,6 milijardi kuna, koliko je iznosio plan za cijelu godinu prije rebalansa proračuna, najsvježiji su podaci iz Ministarstva financija.
Rebalansom proračuna deficit je sveden u realnije, šire okvire pa će do kraja godine iznositi oko 14 milijardi kuna, odnosno 4,2 posto udjela u BDP-u (sada je na 2,6). Pri tome treba voditi računa o tome da je riječ o manjku proračuna središnje države, bez izvanproračunskih fondova koji će dodatno produbiti minus, kažu analitičari, vjerojatno za još osam do 10 milijardi kuna.
SDP-ov performans
Istodobno, dok su se brusile najsvježije proračunske brojke, Ekonomski savjet Foruma mladih SDP-a upriličio je ispred Ministarstva financija nesvakidašnji perfomans. Naime, prije početka redovitog brifinga Milan Deskar, član Ekonomskog savjeta želio je u ime Foruma uručiti ministru Ivanu Šuker knjigu Ekonomija, bibliju studenata ekonomije diljem svijeta, u kojoj su posebno označili dva poglavlja, ono o zaduživanju zemlje i o poticanju rasta. Članovi savjeta upozorili su kako Vladin program oporavka jako nalikuje programu koji su prije Vlade predložili upravo iz SDP-a te dodali kako ovim performansom žele ukazati na nelogičnosti u rebalansu proračuna koji je nedavno izglasan. Primopredaja knjige ipak nije uspjela, jer ministar nije sišao da je prihvati, a nisu je uspjeli niti ostaviti na porti, pa je odlučeno da se knjigu pošalje poštom, na ruke ministru. (Vanja Figenwald)
U prihodima i dalje uvjerljivo najviše podbacuju porez na dobit (prikupljeno ga je 23 posto manje nego u osam lanjskih mjeseci), porez na dohodak (11,5 posto manje) i doprinosi (4,5 posto manje) što potvrđuje da najveći teret krize i dalje plaća realni sektor. Prihodi su ukupno podbacili 816 milijuna kuna.
Istodobno su rashodi porasli 0,6 posto, pri čemu temeljni repovi ostaju isti - troškovi financiranja mirovina i zdravstva. Naime, u osam mjeseci za mirovine je ukupno isplaćeno 23,3 milijarde kuna, od čega je samo 12,6 prikupljeno doprinosima. Dodatno se moralo izdvojiti i za zdravstvo, pa je za ta dva najveća potrošača proračun morao dodatno osigurati 11,5 milijardi kuna.
- Da nije toga, ne bi bilo ni deficita, štoviše bili bismo 3 milijarde kuna u plusu - protumačili su svoj alibi u ministarstvu. Da se još uvijek nadaju ponešto boljoj situaciji do kraja godine potvrđuju i usporednim podacima za kolovoz 2008., 2009. i 2010.godine koji pokazuju da prihodi u tom mjesecu uglavnom - rastu.
Kakvo će biti stanje do kraja godine u velikoj mjeri ovisi i o broju i iznosu protestiranih jamstava za brodogradnju. U ministarstvu kažu da je dosad sjelo oko 500 milijuna kuna, no koliko bi se još moglo naplatiti ovisi o dogovoru s bankama. Lani je u proračun sjelo 2,2 milijarde kuna. No koliko god se deficit još proširi, trebao bi biti u rebalansiranim okvirima od 14 milijardi kuna.
To znači da će se do kraja godine država još jednom otisnuti na dužničko tržište kako bi financirala manjak. Prema Zakonu o izvršenju proračuna država se ove godine planirala zadužiti za ukupno 35 milijardi kuna. Dosad je iskoristila gotovo 26 milijardi. No u ministarstvu ljutito pojašnjavaju da taj iznos nije ukupan novi dug, jer se većina novog zaduženja koristi za refinanciranje starih obveza. Novi je dug samo ono što se pozajmi za financiranje deficita. Manjak će se dijelom financirati i prodajom 3,6 posto udjela države u HT-u što će proračunu donijeti između 820 i 860 milijuna kuna.(Gordana Gelenčer)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
