Država sebi nije propisala rok za vraćanje preplaćenih davanja

Porezna uprava vratit će preplaćeni iznos samo ako porezni obveznik nema evidentiranih dospjelih neplaćenih obveza za javna davanja koja naplaćuje porezno tijelo.

Piše: mr. sc. Marija Zuber
[email protected]

Ovoga se ljeta mnogi obveznici poreza na dohodak koji su početkom godine uredno predali svoje porezne prijava i obračun poreza za 2008. čude zašto im nikako ne dolazi novac na račun iako su od Porezne uprave dobili rješenja o povratu. Krenule su priče da se isplata namjerno oteže zbog nedostatka novca u proračunu, pa čak i tvrdnje da država može odlučiti ne vratiti preplaćeni porez. Što je od toga istina? Država, naravno, mora vratiti preplaćeno, ali...

Predujam prema rješenju

Obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju predujmove poreza na dohodak i poreza na dobit, a konačni se obračun provodi podnošenjem godišnje porezne prijave kojom je obuhvaćeno cijelo porezno razdoblje. Iznimno, fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i svi obveznici poreza na dobit u prvoj godini poslovanja ne plaćaju predujmove poreza. Obveznike poreza na dohodak koji mjesečne predujmove poreza plaćaju prema rješenju porezne uprave to rješenje obvezuje sve dok im porezno tijelo ne izda novo rješenje. Nema automatizma u promjeni obveznih mjesečnih predujmova iako su u prethodnoj poreznoj prijavi možda iskazali gubitak u poslovanju. Porezno tijelo može im izmijeniti rješenje i smanjiti iznos mjesečnog predujma samo ako to pisano zatraže, s time da se zahtjev mora obrazložiti podacima koji se inače navode u godišnjoj poreznoj prijavi.Obveznici poreza na dobit uvijek plaćaju mjesečne predujmove poreza određene na temelju podataka iz prethodne godišnje porezne prijave. Njima je osiguran automatizam uodređivanju svote predujma jer se mjesečni iznos predujma za svako porezno razdoblje određuje na temelju podataka iz zadnje porezne prijave. Iskrsnu li se izvanredne okolnosti, i obveznik poreza na dobit može zatražiti da mu se predujam smanji.

Godina za rješenje

Obveznici poreza na dobit, svi, bez iznimke, moraju podnijeti godišnju poreznu prijavu, a obveznici poreza na dohodak dijele se na one koji moraju i na one koji, ako im je isplativo, mogu podnijeti poreznu prijavu, ali i ne moraju. U godišnjoj prijavi navodi se podatak o predujmovima poreza plaćenim tijekom poreznog razdoblja i taj se iznos uspoređuje s utvrđenom godišnjom obvezom. U slučaju da je tijekom godine plaćeno više poreza nego što je konačno utvrđena porezna obveza porezni obveznik ima pravo na povrat preplaćene svote poreza.U novom Općem poreznom zakonu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009. propisan je rok od godinu dana za donošenje rješenja na temelju godišnje porezne prijave. Rok u kojem je porezna uprava dužna vratiti preplaćene svote poreza nije propisan. Dakako, posebnim je zakonima određen rok u kojem je porezni obveznik dužan platiti svoju obvezu ako prema godišnjoj prijavi duguje porez. Obveznici poreza na dobit moraju platiti obračunatu razliku već pri podnošenju porezne prijave, a za obveznike poreza na dohodak rok plaćanja jest 15 dana od primitka rješenja.

Umjesto povrata

Ako je u rješenju izdanom na temelju godišnje prijave utvrđeno pravo poreznog obveznika na povrat preplaćenog poreza, porezno tijelo dužno ga je vratiti osobi koja je porez platila ili osobi kojoj je pravo na povrat ustupljeno. Obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznik poreza na dobit može umjesto povrata zatražiti da mu se preplaćene svote namijene za plaćanje predujmova u sljedećem poreznom razdoblju ili za plaćanje drugih poreznih obveza (npr. za plaćanje poreza na dodanu vrijednost ili obveznih doprinosa). Nije propisan rok za povrat preplaćenih iznosa poreza, ali taksativno je određen način postupanja s preplaćenim svotama poreza. Porezna uprava vratit će preplaćeni iznos samo ako porezni obveznik nema evidentiranih dospjelih neplaćenih obveza za javna davanja koja naplaćuje porezno tijelo. Ako porezni obveznik ima u poreznom tijelu evidentiranih dugova, iz preplaćenog poreza najprije će se namiriti taj dug, a preostane li razlika, taj će se ostatak vratiti poreznom obvezniku.