Država treba napraviti strategiju klasterizacije

Ne mogu vjerovati da je valjda najmanja soba u Westinu predviđena za radionicu o klasterima. A pitanja je tako mnogo. I dok sam ja većinu vremena provela na koljenima sabirući bilješke na radionici o klasterima, ekipa Lidera raspoređena je na drugim radionicama

   Kaže na ovoj mojoj radionici Vladimir Kovačević, direktor industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, da je klasterizacija način na koji Europska unija pokušava otvoriti kanale i procesuirati različita znanja. Jedinstveni predstavnici HUP-a i Ministarstva gospodarstva tvrde da do sada među njima nije bilo sinergije, ali da su problemi prevladani. Šest klastera, odnosno odabir baš tih šest, odnosno klastera Voda, Tekstil-odjeća, Drvo-namještaj, Mala brodogradnja-plovila za sport i razonodu, ICT-Rješenja i Marikulture-Hrvatska riba, izazvao je u poduzetnika upravo ona pitanja koja sam si i ja postavljala.

Pitali su zašto baš ti klasteri i zašto će se svaki poticati s jednako novca? Pitali su poduzetnici odakle su došli baš ti klasteri i još jednom je potvrđeno da je prvo trebalo predstaviti industrijsku politiku, a potom izvoznu ofenzivu. Nije lijepo cjepidlačiti. Detektirali smo u čemu je zaista stvar. Dobili smo naime dojam da je bit priče u tome da država podržava klasterizaciju i da je to ono što je bitno, a da se o ponuđenim klasterima može i dalje razgovarati. Naime, klaster ne ide na silu. Mora postojati želja i volja kompanija iz nekog sektora, kao i njihov zajednički interes da se klasteriziraju. 

Vladimir Kovačević, učinilo mi se, pametno zbori. Kaže da hrvatske klastere treba uključiti u europske i srodne klastere iz susjednih zemalja i tako dati snagu kompanijama u kalsterima za značajniji iskorak na inozemna tržišta. Dodaje da je važno u Hrvatskoj standardizirati razinu znanja o klasterima. Vijest s radionice nesumnjivo jest da će Austrija sufinancirati obrazovanje šest klaster menadžera za ponuđene klastere. Nekakvo objašnjenje za ponuđene klastere ipak je ponuđeno, pa se moglo čuti da su oni odabrani s obzirom na sektore s komparativnim prednostima, inovativnim kapacitetom ili tradicijskim zaleđem.

Radionica je pokazala da znanje o klasterima još treba širiti među domaćim poduzetnicima. Moglo se čuti pitanje kako klaster utječe na cijenu finalnog proizvoda. Kovačević iz HUP-a na to kaže da je samo spuštanje cijene proizvoda politika kratkog daha i da je veća dobrobit klasterizacije povećanje efikasnosti i uvođenje sustava upravljanja kvalitetom. Razvila se rasprava u vezi toga je li zamišljeno da planirani klasteri proizvode jedan brand ili više brandova i što će raditi klaster menadžeri. Mnogo pitanja i jedan prijedlog za koji se sada ne mogu sjetiti tko ga je rekao, zvuči ovako: 'Država treba napraviti strategiju klasterizacije'.

Ajme, koliko strategija. Vjerujem li nakon današnjeg dana u izvoznu ofenzivu? Ne. Ne vjerujem u ofenzivne napade na strana tržišta, ali izgleda da bi se u klasterizaciji nešto moglo pomaknuti. Znate ono, očekujete kad se predstavlja prijedlog nacionalne politike tako važan kao što je izvoz da će političari reći nešto na što će izvoznici reagirati pljeskom i odobravanjem ili zviždanjem i izlaskom iz dvorane. Ni jednog ni drugog, i komentari u hodnicima hotela kako je sve to lijep početak i kako se očekuju sada brze konkretne akcije. Pitam se može li se svakom dokumentu dati 100 dana, kao što se to daje Vladi kada stupi na dužnost? Valjda može.

Eto, 100 dana dajem Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi. Kriterij da još postoji bit će - da je netko za tri mjeseca još uvijek bude spominjao. Eh, da, ne smijem zaboraviti da su neki zli jezici šaptali kako je ovo ofenziva na izborne glasove izvoznika. Nisu mi djelovali preoduševljeno. U četvrtak Lider objavljuje poseban prilog o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi. A ako još vi želite nešto dodati - pišite nam.