Država ulijeva 5,5 milijardi kuna u brodogradilišta

Izdavanjem 2,5 milijardi kuna obveznica država nakon dugo vremena neće iskoristiti cijeli iznos za refinanciranje starih dugova, nego će 1,05 milijardi kuna namijeniti poticaju za poljoprivredu

  Materijali za restruktuiranje brodogradnje nisu podijeljeni novinarima, tek se moraju prezentirati Europskoj komisiji, a sve je izglednije da zadani rok, kraj ožujka, neće biti datum do kojeg će biti obavljeni razgovori s EK-om i potvrđen program. Model restrukturiranja prije svega sadrži državno ubrizgavanje novca u brodogradilišta, prema procjeni oko 5,5 milijardi kuna, koliko iznosi neto gubitak domaćih brodogradilišta i koji je veći od njihova temeljnog kapitala. U zamjenu za novac država bi ušla u vlasničke udjele u brodogradilištima.

Nakon tog uloženog novca temeljni kapital brodogradilišta sveo bi se na nulu, ali bez obzira na to, država planira u pet do sedam godina daljnja ulaganja u brodogradilišta od oko milijardu kuna.
Prema podacima od kraja rujna prošle godine, temeljni kapital domaćih brodogradilišta iznosio je 1,6 milijardi kuna, rezerve i zadržana dobit oko 3,5 milijardi kuna,  prihodi 5,2 milijarde, akumulirani gubici oko 9,2 milijarde, a obveze oko 8,5 milijardi kuna. Program restrukturiranja sadrži privatizaciju 'no core' poslova u brodogradilištima, smanjenje zaposlenih, povećnje produktivnosti i efikasnosti, povećanje proizvodnog portfelja, odnosno onaj koji donosi veću dodanu vrijednost i bolje upravljati valutnim rizikom.

Kad se ti planovi potvrde u EK, stvorit će se podloga za privatizaciju, rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Bez obzira na ovaj program brodogradilišta će ove godine dobiti jamstva, a od predviđenih 4,2 milijarde kuna, 2,2 milijarde su utrošene pa, prema tome,  na raspologanju ostaju još dvije milijarde. Restrukturiranje bordogradnje EK prije svega zahtjeva zbog prilagodbe visine subvencija prema toj industriji sa zakonodavstvom EU. U Vladi potvrđuju da brodogradnja i dalje ostaje naša važna industrija od koje se ne odustaje, i to zato što ona u BDP-u sudjeluje s 1,4 posto, a u izvozu s 12 do 15 posto.

U knjizi narudžbi trenutačno ima zahtjeva za gradnju 65 brodova, no u prvome redu tankera, koji donose manju dodanu vrijednost. Uz to brodogradilišta zapošljavaju oko 17.000 djelatnika, od čega supet i pol tisuća njih kooperanti. Dodatno ih je još 26 tisuća neizravno uključeno u tu industriju.
Često se kod brodogradilišta spominje i problem valutnog rizika, što ni ovaj put nije nedostajalo, no nikada se ne postavlja pitanje zašto čelnici brodogradilišta nisu koristili zaštitu tečaja kojim promjena dolara u odnosu na kunu ne bi imala takav utjecaj.

Po pitanju brodogradilišta treba riješiti i problem pomorskog dobra, odnosno definirati granicu što ulazi u pomorsko dobro. Primjerice, kad je riječ o Uljaniku, cijelo zemljište i nekretnine na njemu upisani su u temeljni kapital, pa će se određeni dio iz temeljnog kapitala morati brisati, a u nekim bi se brodogradilištima, u kojima nema tolikog upisa u temeljni kapital, mogao i povećati.  ( Lidija Kiseljak)