Država već pet godina obećava porezne olakšice poslodavcima, ali ih ne uvodi

Na drugim tržištima na kojima posluju dobrovoljni mirovinski fondovi i oni koje su osnovali poslodavci osim državnih poticaja postoje i porezne olakšice za poslodavce, odnosno pokrovitelje. Predložene su porezne olakšice od 180 do 200 kuna na mjesec na iznos koji bi uplaćivao poslodavac

Razgovarala: Lidija Kiseljak
Foto: Željko Jelenski

U vrijeme kad se lako može zaraditi na dionicama i kad zaradu ne treba dugo čekati, ljudi su manje skloni razmišljati o budućnosti i vremenu kad će biti u mirovini. A upravo je dobrovoljni mirovinski fond mogućnost kojom se, i to uz ne pretjerano mjesečno izdvajanje, budućnost može osigurati. Uz ušteđeni novac pojedinci koji ulažu u fond imaju pravo i na državna poticajna sredstva, a ušteda im se povećava i na temelju prinosa koji fondovi ostvaruju. Iako vlada trend porasta ulaganja u takve vrste fondova, ipak se svijest o važnosti izdvajanja za budućnost tek razvija. Razlog tomu je možda i navika ljudi da država, kao u prošlosti, rješava njihove probleme, primjerice mirovinu, kaže nam u razgovoru predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnoga mirovinskog fonda Mandica Zulić. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond na tržištu posluje pet godina, a upravlja imovinom vrijednom gotovo 275 milijuna kuna. Povjerenje za upravljanje dalo mu je i šest društava koja osnutkom zatvorenih fondova izdvajaju novac za svoje zaposlenike.

• S koliko zatvorenih mirovinskih fondova trenutačno upravljate, odnosno tko su im pokrovitelji?
- Nedavno smo dobili odobrenje za upravljanje zatvorenim fondom tvrtke T-Mobile i za Sindikat hrvatskih željezničara, a otprije upravljamo s još četiri zatvorena fonda. Prvi osnovani zatvoreni mirovinski fond jest zatvoreni fond Hrvatskoga liječničkog sindikata, zatim Novinar, kojemu je pokrovitelj Hrvatsko novinarsko društvo, Ericsson Nikola Tesla te T-HT.

• Bez obzira na to što se tvrtke, odnosno poslodavci, kod nas nikako ne mogu izboriti za poticaje u obliku poreznih olakšica, zanimanje za osnivanje zatvorenih mirovinskih fondova za vlastite zaposlenike ipak se povećava. Kako to objašnjavate?
- Prije svega brigom pokrovitelja, poslodavaca ili sindikata za svoje zaposlenike, odnosno članove udruga ili sindikata. Takva briga povezana je s dobrom korporativnom kulturom u tvrtkama, odnosno skrbi o dobrobiti svojih članova.

• Često se najavljuju izmjene zakona kojima bi se uvele porezne olakšice za poslodavce, odnosno pokrovitelje, ali nikada nisu realizirane. Zašto?
- Ta se tema provlači od osnutka dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ne bez razloga jer, u pravilu, na drugim tržištima na kojima posluju dobrovoljni mirovinski fondovi i oni koje su osnovali poslodavci osim državnih poticaja postoje i porezne olakšice za poslodavce, odnosno pokrovitelje. Do sada nismo u tome uspjeli, ali mi iz industrije dodatno ćemo se angažirati i vjerujemo da ćemo u suradnji s kompetentnim institucijama naći optimalno rješenje.

• Koliki bi bili konkretni poticaji, odnosno olakšice?
- Predloženo je da porezne olakšice budu od 180 do 200 kuna na mjesec na iznos koji bi uplaćivao poslodavac. Sigurni smo da bi to potaknulo više građana da postanu članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova. Primjerice, ako bi za njih poslodavac uplatio 2.500 kuna na godinu, vjerojatno bi zaposlenik sam dodao isti iznos da bi ostvario optimalnih 5.000 kuna - na ta poticajna sredstva kao pojedinac ima pravo.

• Bi li se u državnom proračunu u većoj mjeri negativno osjetilo uvođenje poreznih olakšica za osnivače zatvorenih mirovinskih fondova za svoje zaposlenike?
- Naravno da ne bi. Uplate poslodavaca za sada su minimalne, a ako bi bile neoporezive, bile bi veće pa bi država tako posredno riješila današnji problem malih mirovina.

• Kolike iznose poslodavci uplaćuju za svoje zaposlenike?
- O konkretnim brojkama ne možemo govoriti, ali treba naglasiti da pokrovitelji, u pravilu, svojim uplatama potiču zaposlenike da sami što više uplaćuju.

• No može se govoriti o prinosima, koji nisu beznačajni.
- Da. Primjerice, prosječni je godišnji prinos zatvorenog fonda Novinar od njegova osnutka 15,64 posto, Ericssonov 14,37 posto, Hrvatskoga liječničkog sindikata 13,42 posto te T-HT-a 9,64 posto, odnosno nešto manje, ali zato što je taj fond posljednji počeo raditi.

• A prinos otvorenoga mirovinskog fonda?
- Prosječni je godišnji prinos od osnutka 9,18 posto. No, u ovoj je godini prinos otvorenoga mirovinskog fonda do 31. kolovoza bio 11, 96 posto.

• Koliko imate članova i koliki je godišnji prosječni rast novih članova te visina imovine kojom upravljate?
- Imamo 29.700 članova, a na godinu ih se u fond upiše još otprilike 6.000. Imovina otvorenoga dobrovoljnog mirovinskog fonda je 275 milijuna kuna.

• Jesu li vam i koliko veći troškovi s obzirom na upravljanje zatvorenim fondovima?
- Da. Troškovi nam se povećavaju, zbog čega i preuzimamo upravljanje kad procijenimo koliko će biti članova u fondu i koliku će imovinu prikupiti. Prijašnji je zakon obvezivao da fond mora imati najmanje 200 članova, što u novom nije uvjet. U pregovorima s potencijalnim pokroviteljima ugovaramo uvjete osnutka zatvorenih mirovinskih fondova i definiramo granicu isplativosti osnivanja zatvorenoga mirovinskog fonda za pokrovitelja i članove, ali i za Raiffeisen društvo za upravljanje mirovinskim fondovima.

• Kakva su iskustva europskih zemalja u vezi sa zanimanjem za izdvajanje u dobrovoljne fondove?
- Model najsličniji našemu, dakle sustav utemeljen na tri mirovinska stupa, imaju tranzicijske zemlje, a razvijene europske zemlje, u pravilu, imaju dobrovoljnu mirovinsku štednju koju također potiče država.

• Koliko zadovoljava broj onih koji se samostalno odlučuju izdvojiti novac u treći stup? I zašto država treba poticati takav oblik štednje?
- Može se reći da raste svijest građana o potrebi štednje za budućnost, dodatno i zato što imaju pravo na državna poticajna sredstva, mogu je koristiti kao poreznu olakšicu, a i prinosi su na zavidnoj razini. Dobrovoljna je mirovinska štednja dobar način da i država dugoročno bude sigurna za buduće umirovljenike. Potičući je, ona dugoročno rješava problem umirovljenika, da se ne bi ponavljala i danas aktualna situacija s malim mirovinama.

• Neke računice pokazuju da sadašnji iznosi koji se izdvajaju u obvezni mirovinski fond neće biti dovoljni za pristojne mirovine u budućnosti i da je štednja u trećem stupu prijeko potrebna. Stoji li takva tvrdnja?
- Već se na početku mirovinske reforme pretpostavljalo da će iznosi mirovina iz obveznoga mirovinskog fonda biti veći tek za mlađe generacije koje će u drugi stup izdvajati više godina, naravno, i imati veće iznose, a i kapitalizacija i prinos fonda tek na dulji rok mogu bitno utjecati na visinu mirovine. Zato je i uveden treći stup, dobrovoljni mirovinski fond, koji pruža mogućnost svakom građaninu da uz pomoć države osigura bolju mirovinu.

• Kolika je optimalna godišnja štednja?
- Pet tisuća kuna, jer to znači pravo na maksimalni iznos državnih poticajnih sredstva. No prosječni je iznos uplate naših članova između 3.500 do 4.000 kuna na godinu, a prosječna je ušteđevina na računu članova otprilike 9.000 kuna.

• Koliki je prosjek godina onih koji izdvajaju u dobrovoljni mirovinski fond?
- Prosječna je dobna granica 42 godine, ali ima i dojenčadi od sedam mjeseci i starijih od 80 godina. Ipak, 30 se posto odnosi na osobe između 40 i 50 godina, vjerojatno i zato što je to dob u kojoj se počinje ozbiljnije razmišljati o mirovini, ali i zato što se mirovina iz dobrovoljnih mirovinskih fondova može početi koristiti s najmanje 50 godina života, bez obzira na umirovljenje, odnosno radni status osobe.

• Mislite li i da dio osoba radije trenutačno ipak ulaže u nešto atraktivnije, primjerice dionice ili investicijske fondove, iako ih se i ne bi trebalo uspoređivati s mirovinskom štednjom?
- Investicijski fondovi i dionice sigurno su trenutačni hit, a naš je trajni i prioritetni zadatak edukacija građana o tome da je riječ o neusporedivim oblicima ulaganja s obzirom na prinose i namjene, ali i rizičnost i sigurnost. Naravno da dio građana želi brzo zaraditi pa neki od njih za kupnju dionica uzimaju i kredite, ali već ih sada mnogo razmišlja dugoročno i uviđa prednost ulaganja u mirovinsku štednju.

• Radili ste i u stambenoj štedionici. Koji vam se oblik štednje čini isplativijim ili to ovisi o svrsi štednje?
- Kao što financijaši kažu, najbolje je rasporediti ulaganja pa tako dio uložiti u fond, dio u stambenu štedionicu, investicijski fond itd. No, budući da svi ne mogu na taj način složiti svoj portfelj, moglo bi se reći da je mirovinska štednja financijski prihvatljivija zbog većih državnih poticajnih sredstava i mogućnosti korištenja poreznih olakšica, ali, dakako, na dulji rok i s namjenom potrošnje novca za mirovinu. No, stambena štednja sigurno je prihvatljivija za osobe koje štede za kupnju ili uređenje stana, za djecu i slično. Jednom riječju, država potiče i mirovinsku i stambenu štednju, ali im je namjena, naravno, različita.

• Hoće li biti kakvih promjena u poslovanju dobrovoljnih fondova nakon ulaska u EU?
- Zakonom koji je stupio na snagu u srpnju poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova već je usklađeno s EU. Riječ je o dijelu vezanom uz ulaganje i jasnoj distinkciji između otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i zatvorenih - strukovnih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Među ostalim, ulaskom u EU u domaće dobrovoljne fondove moći će ulagati i osobe u Uniji, a pravo na poticajna sredstva imat će i ako nemaju prebivalište u Hrvatskoj, ali uz uvjet da u Hrvatskoj uplaćuju mirovinske doprinose.

• Izbor ulaganja povećat će se uvrštenjem T-HT-ove dionice u službenu kotaciju. Što to znači za vaš fond i mogućnost ulaganja u JDD kotaciju nedavnom izmjenom zakona?
- Uvođenje nove dionice u službenu kotaciju sigurno je važno, iako više nismo ograničeni na ulaganja u najvišu kotaciju možemo ulagati u JDD kotaciju. Novim se zakonom svakako proširio investicijski spektar otvaranjem tržišta JDD-a. Naš fond najviše ulaže u domaće vrijednosnice, među kojima nešto većim dijelom u instrumente s fiksnim prinosom, dakle obveznice.

• Razmišlja li se o osnutku drugoga otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda?
- Mi za sada imamo samo jedan otvoreni dobrovoljni mirovinski fond, prema imovini najveći na hrvatskom tržištu jer upravljamo imovinom koja čini više od 50 posto ukupne imovine svih dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Svojim ulagačkim strategijama uspješno pokrivamo širok spektar interesa naših članova optimiziranjem sigurnosti i prinosa uz minimiziranje rizika. Prinosi ostvareni u ovoj godini, kao što smo već naveli, i viši su od prinosa ostvarenih u industriji dobrovoljnih mirovinskih fondova. Slijedom toga, za sada ne planiramo osnovati drugi otvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

• Neke zemlje nije zaobišla kriza u mirovinskom sustavu, zbog čega katkad postoji strah od izdvajanja novca u domaće fondove. Je li on opravdan?
- Mirovinska reforma u Hrvatskoj uspješno je provedena, a koncept naše mirovinske reforme vlasnički je vrlo dobro i jasno postavljen i jamči visoku razinu sigurnosti. Mirovinski fondovi su, naime, u vlasništvu snažnih financijskih kuća, Hanfa nas, odnosno država, profesionalno i čvrsto nadzire, a i zakon je strog kad je riječ o zaštiti ulagača - zato je i rizik minimalan.