Dujšin: Kriza će završiti 2018., stravične posljedice za Hrvatsku

Hrvatski ekonomski analitičari u vrlo različitim raspoloženjima dočekuju 2012. godinu - dok su neki u svojim očekivanjima blago optimistični, drugi najavljuju višegodišnju katastrofu.

Dok Žarko Primorac procjenjuje da Hrvatsku u idućoj godini, ako nova Vlada spasi kreditini rejting i provede nužne mjere, očekuje rast BDP-a između jedan i 1,5 posto, Ljubo Jurčić smatra da je predviđanje Svjetske banke o padu BDP-a za jedan posto još i optimistično, a Uroš Dujšin tvrdi da će globalna kriza završiti tek 2018. godine, što za Hrvatsku znači stravične posljedice.

Na današnjem predstavljanju "Poslovnih očekivanja 2012." Privrednog vjesnika, Primorac je izrazio iznenađenje nedavnom prognozom Svjetske banke o jedanpostotnom padu BDP-a i njezinim zahtjevima za "bolnim rezovima", istaknuvši kako se nitko nikad nije izvukao iz krize samo s restrikcijama.

Vlada treba iskoristiti optimizam koji donose ulazak u EU i promjena vlasti, riješiti problem nelikvidnosti i ubrizgati nešto svježeg novca u hrvatsko gospodarstvo kojim će financirati rast izvoza, poljoprivredu, turizam, te malo i srednje poduzetništvo. Banke moraju povećati kreditiranje poduzetništva, pa će u tom slučaju BDP ipak rasti, unatoč pogoršanju vanjskog okruženja, smatra Primorac.

No, Ljubo Jurčić, koji je i ove godine, drugi puta za redom, dobio nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara godine, upozorava da Hrvatska nema što izvoziti, a u 2012. bit će "još manje proizvoda i još manje kompanija koje proizvode". Iduće godine EU će doživjeti gospodarski pad zbog čega će stagnirati naš izvoz a turistička potrošnja će biti manja, industrija nam već dugo stagnira, pa nam ostaje samo poljoprivreda, čiji pak uspjeh ovisi o vremenu.

Već godinama imamo pogrešan model ekonomske politike zbog kojeg nam preko 500.000 radno sposobnih ljudi ne radi, a sve reforme svode se samo na preinake unutar takvog modela, kaže Jurčić.

I on se slaže da rješenje nije samo u rezanju troškova već u poticanju zapošljavanja i proizvodnje, te ističe da hrvatsko gospodarstvo ipak najviše ovisi o hrvatskoj Vladi, a ne o MMF-u i Svjetskoj banki.