Dva od tri fonda su u minusu

U proteklom dijelu godine ukupna imovina 80-ak aktivnih otvorenih hrvatskih investicijskih fondova s javnom ponudom smanjena je sa, na početku godine, oko 29,5 milijardi na sadašnjih oko 19,9 milijardi kuna ili za gotovo jednu trećinu. Najbolji rezultat prema ostvarenom prinosu u godini imao je HPB obveznički i PBZ Dollar fond

Tijekom protekla tri i pol mjeseca daleko najveći pad imovine zabilježili su dionički i mješoviti fondovi, dok se imovina obvezničkih fondova smanjila u puno manjem omjeru. Na drugoj strani jedino su najkonzervativniji novčani fondovi, čija imovina ne ovisi direktno o cijenama dionica, zabilježili kakav – takav rast imovine. Unatoč najvećem padu dionički i mješoviti fondovi su ipak zadržali i svoju dominantnu poziciju u hrvatskoj fondovskoj industriji te je u njima i dalje gotovo tri četvrtine ukupne imovine investirane u fondove.

Analitičari pojašnjavaju i kako su prema prinosu ostvarenom u proteklom dijelu godine tek 22 fonda završila u plusu, a  ostalih 58 fondova u minusu. Drugim riječima, dva od tri fonda u proteklom su dijelu godine poslovala sa negativnim predznakom. Gledamo li konkretne prinose fondova, oni se u protekla tri i pol mjeseca kreću u rasponu od plus 2 do minus 31,5 posto. Najbolji rezultat prema ostvarenom prinosu u godini imao je HPB obveznički (oko 2 posto) i PBZ Dollar fond (oko 1,7 posto), dok najbolji rezultat kod dioničkih u posljednjih dvanaest mjeseci bilježe ZB trend ( minus 10,7 posto) i Ilirika JIE ( minus 11,1 posto). Kod mješovitih najmanji pad u posljednjih dvanaest mjeseci bilježe InterInvest Balanced s padom od samo 2,4 posto i ZB global s padom od  5,7 posto. Na drugoj strani najgore rezultate imali su neki od fondova s kraćim životnim vijekom.

Većina se analitičara slaže i sa ocjenom kako su visoki padovi imovine fondova u proteklom dijelu godine nastali i zbog  nastavka i u ovoj godini negativnog trenda na domaćem, ali i na tržištima kapitala u regiji, ali i radi velikog izvlačenja sredstava iz fondova. Naime, velike isplate iz otvorenih fondova koje napose  rade mirovinski fondovi (koji, podsjetimo, od nove godine mogu sami, znači i bez posredovanja fondova, investirati u dionice iz JDD  kotacije) prisilile su neke od otvorenih fondova da prodaju velike količine dionica iz svojih portfelja u jako kratkom roku, što je dodatno pojačalo negativan trend na tržištu kapitala i srušilo cijene nekih dionica u ovoj godini i do 35 posto. Lančano je to, za približno isti postotak, srušilo i cijenu udjela, odnosno ukupnu imovinu fondova. 

Iako je u proteklih desetak dana došlo do blagog oporavka, i to  prije svega dioničkih i mješovitih fondova, što je donekle vratio osmijeh na lica ulagača, poznavatelji prilika kažu kako je ipak prerano donositi zaključke o tome je li fondovskoj krizi došao i kraj. Budući da  naši fondovi i dalje znatan dio sredstava plasiraju na druga tržišta, ali i zbog toga što je i dalje, čini se, vidan pritisak mirovnjaka i na izvlačenje udjela iz otvorenih fondova - bit će  zanimljivo pratiti i što će se s imovinom otvorenih fondova događati u nastavku godine. Umjesto neizvjesnosti neki analitičari u novije vrijeme daju i nešto konkretnije procjene. Oni, naime, tvrde kako je realno očekivati da će ove godine naši investicijski fondovi više-manje dijeliti sudbinu dioničkog indeksa Crobex, odnosno da se bolji rezultati kod fondova mogu očekivati tek u drugom dijelu godine. (Nikola Prskalo)