Dvije trećine depozita završava u kreditima

Omjer primljenih depozita i danih stambenih kredita u pet naših stambenih štedionica iz mjeseca u mjesec se povećava tako da je krajem ožujka ove godine iznosio gotovo 67 posto. Drugim riječima, čak dvije trećine ukupno prikupljenih depozita već sada završi u stambenim kreditima.

Kada znamo da je još prije samo godinu i pol dana taj omjer bio prosječno negdje na razini od 52 posto, onda proizlazi kako je u relativno kratkom vremenu narastao za visokih 15-ak indeksnih poena i to, kako kažu analitičari iz Hrvatske narodne banke, zahvaljujući prije svega znatno bržem rastu kredita za međufinanciranje od priljeva depozita. Iako ne rastu onako brzo kako bi  trebali da bi se i zadovoljila visoka kreditna potražnja, ipak su oročeni depoziti u našim štedionicama krajem ožujka ove godine dosegli zavidnu razinu od gotovo šest milijardi kuna.

Analitičari podsjećaju kako svrha postojanja stambenih štedionica upravo i mora biti odobravanje što više povoljnih stambenih kredita. Poznavatelji prilika kažu kako bi optimalno poslovanje stambenih štedionica mogli zapravo i imati tek u uvjetima da se najamnje 85 do 90 posto prikupljenih depozita na kraju i plasira u obliku povoljnih stambenih kredita. Pri svemu tome problem jedino mogu biti tzv. loši krediti. Zato na njih, posebno u uvjetima krize, moraju više pripaziti i same banke, ali i druge institucije koje odobravaju zajmove.

Inače, naše su stambene štedionice u protekle tri godine svojim štedišama ukupno odobrile oko tri milijarde kuna stambenih kredita, odnosno godišnje u prosjeku najmanje po milijardu kuna. Računamo li da je jedan kredit iznosio oprilike 40.000 eura, dolazimo do podatka da je i na ovaj način u zadnje tri godine razriješeno oko 10-ak tisuća stambenih problema.

Premda na početku ove godine kod gotovo svih naših štedionica ima zastoja u plasmanu kredita pa onda i drugačijih (čitaj:nepovoljnih) prognoza, većina analitičara misli kako pet naših štedionica:Prva stambena, Wustenrot, Raiffeisen te PBZ stambena i HPB štedionica imaju potencijala da i ove godine odobre barem istu količinu kredita kao i lani tj.najmanje milijardu kuna i da tako razriješe otprilike 3.400 stambenih problema svojih štediša. (Nikola Prskalo)