Ekonomska kriza poskupljuje ulazak Hrvatske u EU

Hrvatska je podvrgnuta najstrožim uvjetima pristupa Europskoj Uniji od svih zemalja koje su prolazile proces pridruživanja, rekli su sudionici foruma na kojem je danas u Zagrebu predstavljeno izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske u pridruživanju Europskoj uniji.

Pred stotinjak studenata Veleučilišta VERN šef Delegacije Europske komisije u RH Vincent Degert, dekan fakulteta političkih znanosti Vlatko Cvrtila, regionalni direktor konzultatske kuće Deloitte Žarko Primorac, hrvatski lobist u Bruxellesu Natko Vlahović te Siniša Rodin, redoviti profesor na Pravnom fakultetu, pokušali su prezentirati tempo kojim hrvatska i europska komisija pregovaraju, kao i velike strukturne reforme koje Hrvatsku još očekuju.
- Primijetili smo trend rasta zaposlenosti, međutim, bojim se da bi recesija, koja je zahvatila i Hrvatsku, mogla prouzročiti blagi pad zaposlenosti. Pozitivno je što BDP raste, no s druge strane raste vanjski dug države, pa su učinci rasta BDP-a nevidljivi. Glavna je hrvatska gospodarska strana turizam, koji će zbog krize najviše patiti - rekao je Degert.Sugovornici su se osvrnuli na problem hrvatske brodogradnje, za koju su rekli da je veoma važan domaći izvozni proizvod. - Brodogradnja se mora restrukturirati u godinu dana, a mi smo izgubili dragocjenih deset godina tijekom kojih smo je mogli postaviti na noge. Također je važno istaknuti kako će se Vlada ubrzano upustiti u restrukturiranje brodogradnje upravo u vrijeme globalne krize, kad se morski prijevoznici i brodograditelji grčevito bore za opstanak - rekao je Žarko Primorac, regionalni direktor konzultatske kuće Deloitte, i dodao da će trošak ulaska Hrvatske u EU biti mnogo skuplji jer se odvija u doba velike svjetske krize, pa EU tu činjenicu trebao uzeti kao olakotnu okolnost.

- Zbog Rumunjske i Bugarske Hrvatska je dobila dodatne zahtjeve koje mora ispuniti do ulaska u Uniju, i to takve kakve nije morala ispuniti nijedna kandidatkinja za ulazak u europsku obitelj - rekao je Cvrtila i naglasio da će Srbija i ostale balkanske zemlje, budu li morale ispuniti te uvjete, imati velike probleme. Također je, rekli su govornici, važno i lobiranje u tijelima Europske unije, u koje se Hrvatska nije uključila na vrijeme za razliku od Srbije, koja se također nalazi u našoj regiji. - Lobiranje je općeprihvaćena profesija i, nažalost, moram reći da je takav način političkog komuniciranja kod nas tek u povojima. Naša tri predstavnika u Bruxellesu jednostavno se izgube u masi od 16 tisuća, stoga se ne mogu izboriti za ključne odluke. Nažalost, zemlje u našem okruženju mnogo su prije shvatile ulogu lobista u političkom djelovanju - rekao je Natko Vlahović s Veleučilišta VERN.Moderator rasprave bio je HTV-ov novinar Mislav Bago. Sudionici su odgovarali i na pitanja studenata. Profesor Siniša Rodin tako je na pitanje studenta o datumu ulaska u Uniju rekao da je važno ući što prije, a tekuća pitanja, odnosno počete reforme, mogu se riješiti odnosno završiti kad budemo u društvu drugih zemalja.  (S. Maksimović, T. Vidaković)