Ekonomski institut: u 2009. pad BDP-a pet posto

Dok se čini da se svjetsko gospodarstvo postupno stabilizira, domaće gospodarstvo i ekonomska politika tek se nalaze pred ogromnim izazovima, a nepovoljna gospodarska kretanja na početku godine i neizvjesnost oko stanja javnih financija utjecali su na pogoršanje izgleda hrvatskog gospodarstva, pokazuju najnovije prognoze Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), čiji analitičari očekuje da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti za 5 posto te da bi se realna potrošnja kućanstava mogla smanjiti za gotovo 9 posto.

U priopćenju u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, iz EIZ-a ističu da se pozitivne međugodišnje stope rasta u Hrvatskoj mogu očekivati tek u drugoj polovici 2010. godine, uz projekcije da će BDP u ovoj godini pasti za 5 posto, dok bi se u idućoj godini stabilizirao uz nulti rast.Raspoloživi podaci o gospodarskoj aktivnosti u prvom dijelu godine pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo zahvatila snažna recesija, kažu iz EIZ-a te podsjećaju da je BDP u prvom tromjesečju pao za 6,7 posto na međugodišnjoj razini, potrošnja kućanstava smanjila se za gotovo 10 posto, investicije i izvoz su zabilježili dvoznamenkasti pad, dok se uvoz roba i usluga spustio za približno 20 posto.Osvrčući se pak na kreditnu aktivnost banaka u ovoj godini ocjenjuju da je ona obilježena novim tendencijama - krediti stanovništvu i poduzećima značajno su usporili, dok su se krediti državi snažno povećali, uslijed osjetnog pada prihoda državnog proračuna u prvom dijelu godine uz istovremeni rast rashoda.Analitičari EIZ-a ističu i da domaće gospodarstvo više ne može računati na značajnije fiskalne poticaje, a ni monetarna politika, koja se fokusira na održavanje stabilnosti tečaja kako bi zadržala financijsku stabilnost sustava, ne može osigurati posebne poticaje gospodarskom rastu, te bi u takvoj situaciji oporavak gospodarstva mogao trajati nešto duže nego što se ranije očekivalo.

Uz takvo kretanje gospodarstva, fiskalni bi se deficit, uz značajne napore, mogao smanjiti na 3 posto BDP-a, ocjenjuju analitičara EIZ-a te dodaju da će na buduća kretanja utjecati brojni izazovi."Prije svega se to odnosi na mjere koje će poduzeti nosioci ekonomske politike i njihovu spremnost na provođenje nužnih, ali politički nepopularnih mjera s ciljem uspostavljanja kontrole nad stanjem javnih financija. Značajni su fiskalni rizici povezani s potencijalnim aktiviranjem državnih jamstava u slučaju da izvorni dužnici imaju problema s otplatom", stoji u priopćenju EIZ-a.Navodi se i da je nužna stabilnost i povjerenje u javne financije, uz nadu da će se to učiniti smanjivanjem javne potrošnje, ali se ocjenjuje i da najavljeno uvođenje novih poreza kao alternative ima veće negativne učinke na gospodarstvo."Velike nepoznanice postoje i oko uspješnosti turističke sezone, a ona je važna zbog ocjene budućih pritisaka na kretanje tečaja, kao i procjene proračunskih prihoda. Rizici dolaze i iz međunarodnog okruženja. Ukoliko potraje zastoj u pregovorima s Europskom unijom, to bi moglo imati negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, kao i kasniji oporavak svjetskog gospodarstva", procjene su analitičara EIZ-a.(H)