Ekonomski program spreman za Bruxelles, strategija još nenapisana

Nacionalni razvojni program Vlada je obećala završiti do kraja prošle godine. U međuvremenu je smijenjen državni strateg Ante Babić, pa ekonomska strategija pod vodstvom Martine Dalić još nije predstavljena javnosti

Piše: Lidija Kiseljak
e-mail: [email protected]

Iako izrađen na gotovo 200 stranica, što zbog obujma posla zaslužuje pohvalu, novi Pretpristupni ekonomski program, koji obuhvaća trogodišnje razdoblje do 2008. godine, unatoč svemu ne donosi gotovo ništa novo i značajno što bi moglo utvrditi smjernice naše gospodarske politike, nego se stječe dojam da je njime obavljena tek domaća zadaća prema Europskoj komisiji. Ili ako i nije bila namjera PEP-a da on donosi smjernice, već je odavno trebalo donijeti strategiju koja bi mogla biti temelj za izradu PEP-a.

Takvo je naime bilo i obećanje Vlade prošle godine, kad je najavila da će do kraja 2004. predstaviti Nacionalni razvojni program na kojemu je radio tadašnji državni strateg Ante Babić.

No kako je on maknut s te funkcije a na njegovo je mjesto došla Martina Dalić, i naša nova strategija čeka na red da bude predstavljena. Prema obećanjima iz PEP-a, program bi trebao ugledati svjetlost dana tek sredinom sljedeće godine.

U njemu bi, navodi se, trebale biti utvrđene prioritetne gospodarske grane, način na koji će država javnim politikama podupirati rast i razvoj privatnog sektora, utvrditi uvjete restrukturiranja i sanacije velikih industrijskih sustava i sl. A bio bi to plod zajedničkog rada Vlade i socijalnih partnera.

Oni su pak, zajedno s predstavnicima medija i znanosti, trebali sudjelovati na konferenciji 'Hrvatski put - društvo utemeljeno na znanju', koja bi bila prva važna polaznica u izradi strategije.

I ako se kaže da je PEP tekst napisan bez vizije, unaprijed se tako može nazvati i ta dugo najavljivana konferencija koja je trebala odrediti prioritetne industrije i uskladiti razmišljanja svih važnih sudionika na domaćoj gospodarskoj i političkoj sceni.

Mudrinić sve bliži Sanaderu

Hoće li ona uistinu rezultirati donošenjem strategije, teško je očekivati, s obzirom na to da je, primjerice na nedavnom izglasavanju proračuna u Saboru Željku Peceku iz HSS-a, koji je tražio da se strategija donese u sljedeća tri mjeseca, iz redova vlasti odgovoreno da je taj rok prekratak.

Strategiju je tražio jer bi ona kao i za PEP trebala biti polazište i za izradu proračuna, koji Vlada također donosi na temelju smjernica za trogodišnje razdoblje. S obzirom na odgovor o prekratkom roku za izradu strategije, postavlja se pitanje o tome kako je onda Vlada prije dvije godine planirala pokrenuti Hrvatsku ako već tada nije imala osmišljen plan o tome kako bi to trebalo učiniti.

Teško će joj u tome pomoći socijalni partneri pomoći, ako ni Vlada ne zna smjer. Možda će zato premijer poslušati raniji savjet da na konferenciji sâm iznese jasne ciljeve za koje će samo tražiti potporu ili korekcije nazočnih. Možda je upravo iz tih razloga konferencija pomaknuta za dva mjeseca, te skraćena na jedan dan.

Prije dva mjeseca potpredsjednik Vlade Damir Polančec objasnio nam je da bi konferencija ustvari trebala biti radionica u kojoj bi u dva dana, predstavnici GSV-a, Vijeća za konkurentnost, znanosti i medije, odredili strateška opredjeljenja naše zemlje. Tri mjeseca nakon toga, bile su tadašnje najave, posebni bi timovi radili na utvrđivanju konačnih ciljeva i pretočili ih u Nacionalnu strategiju.

Sada je ta konferencija preoblikovana u jednodnevnu konferenciju, a dodatno su, prema najavama, pozvani i čelnici parlamentarnih stranaka te gosti iz inozemstva. Uvodne govore trebali bi održati premijer Ivo Sanader i predsjednik države Stjepan Mesić. Moderator bi trebao biti u posljednje vrijeme sve bliži Sanaderov suradnik, Ivica Mudrinić. Sindikalac Krešimir Sever već sada skup naziva ‘scenskim nastupom, bez težine i sadržaja’.

Brodogradnja - jedan od tri stupa

Pesimist je, ali opravdano, jer nijedan dosadašnji pokušaj izrade strategije nije prošao. A ono o čemu su se timovi u kojima su predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade dosad dogovarali već sada daje naznake da je i ovaj pokušaj uzaludan, kaže Sever.

Dodatni pesimizam produbljuje i činjenica da sličnih konferencija imamo i previše, ali da nijedna ideja predavača nije ugrađena u Vladin program. Primjer je i nedavno savjetovanje ekonomista u Opatiji, koje je ponovilo praksu prisutnu posljednjih 15 godina. Ekonomisti su svoje rekli, ali njihove radove vlast nije, kao prije devedesetih, razmatrala ili ugradila u bilo kakve smjernice. Ne sluša se ni poslodavce i, primjerice njihove primjedbe na porezni sustav, a ni Vijeće za konkurentnost koje je Vladi predložilo 55 mjera za izradu strategije.

Ipak ne gledaju svi pesimistično na najavljenu konferenciju i donošenje strategije. Pojedinci najavljuju da bi konferencija mogla donijeti načelni konsenzus sviju prisutnih o smjeru Hrvatske na putu u EU, ali s naglaskom na onaj gospodarski put. Odnosno moglo bi se, prema najavama, utvrditi da Hrvatska nije jeftina zemlja, pa takva ne može konkurirati ostalim gospodarstvima, ali može konkurirati kvalitetom usluge, primjerice u turizmu.

Zato će trebati odrediti komparativne prednosti u odnosu na okruženje. A sve bi to naposljetku moglo rezultirati i donošenjem Nacionalnog razvojnog plana koji nije, kao što je bilo obećano, donesen potkraj 2004., nego će biti predočen godinu i pol dana poslije.

A onda bismo imali i jasniju sliku i saznanja o tome što će se iznijeti u PEP-u, a da to ne izazove naknadno iznenađenje pojedinih slojeva društva.Tako je prošlogodišnji PEP iznenadio umirovljenike najavljenim uvođenjem nove formule za obračun mirovina. Ove godine ne donosi neku šokantnu novost, ali je zanimljiv zbog korekcija makroekonomskih pokazatelja na niže, uz istodobnu prognozu većeg izvoza i obećanja povećanja zaposlenih do 2008. godine za 55.000.
Ipak sindikalci primjećuju jednu zanimljivost.

Kod privatizacije Ine spominje se prodaja njezina 15-postotnog udjela na burzi, ali bez nastavka koji je glasio u zakonu ‘prodaja pod posebnim povoljnostima za hrvatske građane’. Nije teško zaključiti da je odluka promijenjena zbog gladnog proračuna, komentira Krešimir Sever. PEP ocjenjuje dokumentom koji ‘niti smrdi, niti miriše’.

U tom 'genijalnom planu' kao što saborski zastupnik Tonči Tadić (iz HSP-a) naziva PEP, nema priče o tome kako povećati izvoz unutar i izvan Europske unije. Spominje da, primjerice Hrvatskoj tek slijedi glavnina pregovora s Europskom unijom o kvotama za izvoz šećera i ribe. Podsjeća pritom na propuste u pregovorima kad nismo izborili veće kvote za izvoz bešavnih cijevi iz Željezare Sisak.

Vlada naime planira velik dio izvoza ostvariti kroz usluge, posebno turizma od kojega očekuje 8,5 milijardi kuna prihoda do godine 2008., stoji u PEP-u.U prošlogodišnjem PEP-u bila je najavljena privatizacija brodogradilišta 2006. godine, no u ovome to se više ne spominje. Ipak, ponavlja se da je brodogradnja jedan od tri stupa djelatnosti važnih za domaće gospodarstvo.

Vladina isprika: bivša vlada

Ono će se, iako s potrebnim manjim udjelom, i nadalje subvencionirati. Tako će se, primjerice već na ovotjednoj sjednici Vlade, prema najavama, četirima brodogradilištima objaviti jamstva od 150 milijuna dolara za nova kreditna zaduženja.
U ovogodišnjem PEP-u veći se naglasak stavlja na Hrvatske željeznice, odnosno liberalizaciju željezničkog transportnog tržišta, te razdvajanje HŽ-a na tri djela - infrastukturu, putnički i transportni prijevoz.

U prošlogodišnjem PEP-u, izrađenom do godine 2007., predstavnici oporbe odredili su prognozu gospodarskog rasta kao ‘depresivno neambicioznu’, pa je zanimljivo čuti njihovo mišljenje na ove novije. U odnosu na prošlogodišnji PEP korekcija rasta BDP-a niža je za pola postotnog boda. Iako realnija, ipak ne zvuči previše optimistično, a i daleko je od obećanja Vlade na početku mandata. No ipak, dokument koji se dostavlja Europskoj komisiji mora biti vjerodostojniji od obećanja u predizbornim kampanjama.

Između rasta od 5 do 7 posto BDP-a te industrijskog rasta od 10 do 15 posto, Hrvatska ne može govoriti o oporavku, kaže HSS-ovac Željko Pecek. Prioriteti bi trebali biti poljoprivreda, turizam i proizvodnja temeljena na izvozu, znanju i novim tehnologijama.

Ispriku za to što nije postignut željeni rast BDP-a Vlada nalazi u  infrastrukturnim projektima, na koje je bivša vlada previše trošila, ali koji je istodobno omogućio željeni rast. S druge strane, ti su projekti ubrzali rast vanjskog duga, koji je ova Vlada uspjela ublažiti, a takav trend, prema onome što piše u PEP-u želi i održati. Primjerice, planirani udjel vanjskog duga u BDP-u u ovoj godini od gotovo 83 posto, do godine 2008. trebao bi porasti na svega 83,4 posto.