Elka kabeli: Ugovor s HT-om od 90 milijuna kuna donijet će više profita od 300 milijuna kuna izvoza

Suočeni s jeftinom konkurencijom s Dalekog istoka te s visokim rastom cijena sirovine, Elka kabeli orijentiraju se na proizvodnju onih vrsta kablova koji su po kvaliteti i složenosti izrade dovoljno komplicirani da bi se trošak mogao prevaliti na krajnjega kupca

Piše: Amir Kulenović
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Ugovor o isporuci optičkih i bakrenih telekomunikacijskih kabela za Hrvatske telekomunikacije u vrijednosti 90 milijuna kuna, koji su Elka kabeli potpisali prošloga tjedna, predstavlja gotovo istu vrijednost kao sav prihod od prodaje u Hrvatskoj ostvaren u prvom kvartalu ove godine, što navodi na zaključak da je riječ o ugovoru koji bi se trebao itekako reflektirati na rezultate poslovanja ove tvrtke. Pritisnuti sve snažnijom izvoznom konkurencijom u Elki su se okrenuli složenijim poslovima. Budući da se troškovi rada i poslovanja teško mogu mjeriti s konkurencijom iz zemalja Dalekog istoka, Elka tu prepreku nastoji prebroditi određenom specijalizacijom i orijentacijom na proizvodnju onih vrsta kablova koji su po kvaliteti i složenosti izrade dovoljno komplicirani da bi se trošak rada mogao prevaliti na krajnjega kupca. Potpisivanje ugovora s HT-om o isporuci optike za širenje digitalne mreže u Hrvatskoj upravo je na tome tragu.

Jedini hrvatski dobavljač za Airbus

S visinom izvezenih kabela najrazličitijih vrsta u iznosu od čak 298 milijuna kuna u prošloj godini Elka se nalazi visoko na ljestvici najvećih hrvatskih tvrtki-izvoznika, a kada se zna da im izvoz čini 48 posto ukupnih prihoda, može se reći da je riječ o doista respektabilnoj kompaniji čiji menadžment, na čelu s Darkom Belićem, vodi poslovanje u dobrome smjeru. U Elkinom asortimanu najzastupljeniji su energetski kabeli (52 posto), telekomunikacijski kabeli imali su prošle godine udio od 12 posto, što će se potpisivanjem ugovora s HT-om zasigurno promijeniti naviše, dok se ostatak asortimana odnosi na brodske, PVC, željezničke i ostale vrste kablova. Od tržišta na kojima su najzastupljeniji prednjači regija - Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, dok je na tržištu Europske unije najzastupljenija Velika Britanija te nešto manje Italija.

Posao s britanskom tvrtkom Eland Cables, koji je u prošloj godini bio težak 13,5 milijuna eura, a odnosio se na isporuku uglavnom željezničkih kablova, kao i za potrebe korisnika iz energetike, obrane i telekomunikacija nastavak je dugogodišnje suradnje s ovom tvrtkom koji je Elki osigurao poslove kao što su poboljšanje željezničke signalizacije, opremanje kablovima za energetsko napajanje u svim londonskim aerodromima te posebni kabel za super jumbo zrakoplov Airbus 380. Prema svemu sudeći, Elka kabeli jedina je hrvatska tvrtka koja, makar na posredan način, sudjeluje u gradnji Airbusa.

Ovaj, trenutačno najveći putnički zrakoplov na svijetu, mogao bi se pokazati kao izuzetno unosan posao, budući da je samo prijevoznik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kompanija Emirates, naručila 50 Airbusa vrijednih ukupno 11 milijardi dolara. Također, poslovi kabliranja željezničke infrastrukture u Engleskoj predstavljaju značajnu referencu za neki eventualni natječaj kada (i ako) se bude krenulo u modernizaciju zastarjelih željezničkih kapaciteta HŽ-a.
U suradnji s Končar-distributivnim i specijalnim transformatorima Elka kabeli su 2006. osnovali posebnu tvrtku Elkakon, koja bi trebala Končar DIST, jedno od najprofitabilnijih društava iz grupacije Končar, opskrbljivati kablovima za izradu transformatora. Elkakon je u prošloj godini imao ukupne prihode od 52 milijuna kuna, što predstavlja rast od 55,2 posto u odnosu na godinu ranije, tako da se i u ovome segmentu poslovanja može govoriti kao prilično uspješnom, pogotovo stoga jer Elkakon zapošljava svega 20 radnika.

Cijene sirovine pritišću profitnu maržu

Elka kabeli posluju u izrazito konkurentskom okruženju u zemlji i u inozemstvu. Dodatan problem predstavlja trošak repromaterijala, budući da većina onoga što je potrebno za proizvodnju kablova dolazi iz inozemstva. Kako je riječ o sirovinama kao što su bakar i aluminij, kojima se trguje na svjetskim robnim burzama i koje su u protekle dvije godine poskuplje više nego dvostruko, pritisak na profitne Elkine marže i srodnih kompanija postaje izrazito bitan činitelj za konačnu profitabilnost kompanije. U Elki kažu da se protiv toga nastoje štititi kliznim cijenama koje se utvrđuju prema cijenama najvažnijih repromaterijala na dan isporuke. Naravno, takav način prevaljivanja dodatnih troškova na krajnjega kupca nije moguć u svim segmentima poslovanja tako da izazov kako ostati što profitabilniji postaje jedan od bitnijih čimbenika za uspješnu budućnost Elka kabela.

Također, jaka kuna u poslovanju s inozemstvom nije nimalo olakšavajući faktor, no ako je suditi po iznosu dobiti, koji je stalno u porastu, negativni efekti aprecijacije domaće valute još uvijek nisu prisutni, što ne znači da se oni neće osjetiti završetkom poslovne 2008. Elka danas broji 539 zaposlenih, ne računajući joint venture tvrtku Elkakon, i taj broj iz godine u godinu raste, što govori o jačanju i širenju poslovanja. Ukupni prihodi Elka kabela u prošloj godini iznosili su 641 milijun kuna, dok je Elkakon uprihodio nešto više od 52 milijuna kuna. U strukturi rashoda najveći udio ima trošak repromaterijala, koji većinom dolazi iz inozemstva i u prošloj godini je iznosio 456 milijuna kuna. Iz toga razloga razumljivo je zašto Elka kabeli imaju relativno nisku dobit u odnosu na prihode, budući da je očito riječ o biznisu s malim profitnim maržama.

Slijedi preseljenje sa Žitnjaka

Koeficijenti zaduženosti Elke pokazuju da je ona kompanija ne odveć opterećena dugovima, a ukoliko se pogledaju financijska izvješća proteklih par godina, vidljivo je da se obveze konstantno smanjuju unatoč tome što se neprestano investira u proizvodnju. Nastala na temeljima bivše Elke d.d., jednog od najvećih proizvođača električnih kabela u bivšoj državi, Elka kabeli d.o.o. nastala je kao spin-off kompanija zagrebačkog EIG-a, koji je nakon stjecanja većinskog udjela u kompaniji 2004., prodao kabelski biznis skupini menadžera Elke. Današnji vlasnici, šestero bivših menadžera koji imaju udio od 25 posto, te dvije pravne osobe, varaždinska Cotra, u vlasništvu Miljenka Haceka, i ruska kompanija SCAB, (koji zajedno posjeduju udio od 75 posto) kupili su te godine vlastitu tvrtku za iznos od 20 milijuna eura i nastavili je razvijati kao jednog od lidera u biznisu. Osim direktora Belića, podaci vezani uz podatke o promjenama vlasništva o ostalim suvlasnicima nisu poznati zbog manjkavosti u sudskom registru.
Elka trenutačno posluje u staroj tvornici na zagrebačkom Žitnjaku, no poslovnu 2009. trebali bi dočekati na novoj lokaciji u Brckovljanima. Za zemljište veličine 240 tisuća metara kvadratnih izdvojeno je 39 milijuna kuna, a tvornica za proizvodnju kabela trebala bi biti izgrađena po najmodernijim standardima.

Motivi za preseljenje su dvojaki - osim činjenice da gradske vlasti u metropoli pokazuju izrazitu nezainteresiranost za opstanak bilo kakve industrije u Zagrebu, našto je rukovodstvo Elke upozorilo među prvima, kompanija će napustiti vrlo vrijedno zemljište u sada već djelomično trgovačkoj zoni. Zemljište na kojem se nalazi uskoro bivša Elkina tvornica moglo bi se tako kapitalizirati ili kroz neku suradnju s građevinskim tvrtkama ili kroz čistu prodaju nekim od property developera, što bi značilo čisti prihod za kompaniju i njezine suvlasnike. Nije poznato koliko će stajati izgradnja nove tvornice i hoće li to opteretiti poduzeće kakvim značajnijim kreditima. Budući da zbog kolektivnih godišnjih odmora poslovodstvo Elke, uključujući direktora Darka Belića, nije bilo dostupno za komentare, nismo uspjeli saznati nešto o dugoročnim planovima suvlasnika i viziji tvrtke u budućnosti. Ono što se može postaviti kao relativno održiva hipoteza je to da bi se tvrtka trebala i dalje kretati u smjeru specijalizacije i forsiranja segmenata poslovanja za koji je potrebna velika stručnost i u kojima se mogu ostvariti nešto veće profitne marže.