Arhiva

Emocionalni virusi ugrožavaju prekogranično spajanje

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

U početku rada Air Liquide Deutschlanda Francuzi su smatrali da dolazak Nijemaca na sastanke s gotovim planom ne ostavlja prostora njihovim idejama, dok su Nijemci Francuze smatrali nepripremljenima

 
Piše: Vanja Figenwald

Kad je Air Liquide, francuska tvrtka za plin, kupila dvije trećine svojega njemačkog rivala Messer Griesheima, novostvorena kompanija odmah se pokazala plodnim tlom za kulturološke nesporazume. Konfliktni stilovi rada, nacionalni stereotipi i nesigurnost kad je riječ o budućnosti ugrožavale su taj novi poslovni entitet, Air Liquide Deutschland, koji je osnovao njemački odjel Aira i Messer Griesheima. Uprava je brzom reakcijom odlučila istjerati probleme na čistac i riješiti ih bez zadrške.

Uz pomoć specijalizirane konzultantske tvrtke obavili su intervjue s radnicima i identificirali 12 'emocionalnih virusa' koji mogu ugroziti spajanje. Njihova identifikacija to je važnija u vremenu kad je Europa zahvaćena novom groznicom prekograničnih spajanja. Među otkrivenim 'virusima' bilo je i jako uvjerenje u vlastitu superiornost na obje strane, strah od gubitka zaposlenja u Messeru i nelagoda u Airu zbog mogućnosti da dotadašnji fleksibilan menadžerski stil umrtvi njemačka racionalnost. Francuzi su smatrali da dola-zak Nijemaca na sastanke s gotovim planom ne ostavlja prostora njihovim idejama, dok su Nijemci Francuze smatrali nepripremljenima.

Uprava je imenovala 35 zaposlenika s obje strane da podignu svijest o 'virusima', uoče izbijanje nemira i spriječe njihovo širenje. Tako je 'mentalno spajanje' teklo usporedno s integracijom poslovnih procesa poput financija, administracije, IT-a, logistike itd.

Razlike na nacionalnoj osnovi
Istraživanja dosadašnjih prekograničnih spajanja pokazuju da će otprilike polovina kompanija imati loše rezultate, često zbog kulturoloških razlika. Nacionalnost može igrati veliku ulogu na početku, što se dramatično pokazalo u Mittalovu pokušaju spajanja s Arcelorom i Enelovu interesu za francusko-belgijski Suez. Razlike u korporativnoj kulturi, s druge strane, igraju važnu ulogu u rezultatima nakon postignutog spajanja. Ipak, studije se razlikuju o ocjeni utjecaja nacionalnosti. Neke su studije, naime, pokazale da što su veće razlike na nacionalnoj osnovi, to će i rezultati biti lošiji. Druge su, pak, pokazale suprotno.

Da je riječ o vrlo kontroverznom području, tvrdi i Richard Schoenberg, viši predavač strateškog menadžmenta na Cranfield University School of Management. Često se pozitivni i negativni aspekti međusobno neutraliziraju, kaže on. Svojim istraživanjima Schoenberg je ispitao razlike u menadžerskim stilovima u 129 akvizicija u Europi 90-ih godina. Jedini relevantan čimbenik bio je stav kompanije prema riziku: što je veća razlika u pristupu ri-ziku između ponuđača i mete akvizicije, manja je vjerojatnost da će akvizicija postići zacrtane ciljeve.

12 emocionalnih problema spajanja

• Strah od gubitka posla
• Rezignacija zbog uvjerenja da restrukturiranje neće donijeti ništa novo
• Strah da će nova kompanija forsirati velike promjene u načinu rada
• Strah da će šefovi stranci ubrzo izgubiti interes za tvrtku u koju su došli
• Strah da će pozitivno poslovanje jedne tvrtke biti potkopano problemima druge
• Strah od različitih modela menadžerskog upravljanja
• Nesigurnost u novu upravu: Jesu li odabrani pravi ljudi?
• Zabrinutost za 'nas' i 'njih': Hoće li se 'oni' ujediniti i pobuniti protiv 'nas'?
• Uvjerenje u vlastitu superiornost
• Uvjerenje da drugi rade pogrešno
• Predrasude u vezi sa stilom rada
• Nastanak kaosa: akvizicija je pokidala postojeće mreže pa ljudi ne znaju točno kako se ponašati u novim odnosima

Razlike u stavu prema riziku vjerojatno su i pokazatelj širih razlika koje će isto tako kočiti uspješnost spajanja. Kompanije ne troše dovoljno vremena na te probleme prije ostvarenja akvizicije.
Nacionalne razlike isprepletene su s razlikama u korporativnoj kulturi, tvrdi Ulf Tworeck, stručnjak za prekogranična spajanja u Mercer Delti, konzultantskoj tvrtki za organizacijska pitanja.

Jaz imeđu južnjaka i sjevernjaka
Najviše je problema u spajanjima tvrtki iz sjeverne i južne Europe, kaže Tworeck, koji je radio na akviziciji Air - Messer, a sada je savjetnik španjolske Endese, koju Eon, njemačka energetska tvrtka, želi kupiti. Način na koji Endesa radi zapravo je posve suprotan Eonovu pristupu, tvrdi on. Eon je, primjerice, puno pedantniji u pripremanju i bilježenju sastanaka i odluka.
Dobrima u izgradnji mostova između kompanija koje se spajaju pokazali su se Nizozemci. Oni se mnogo više koncentriraju na ishod umjesto da zauzimaju političke pozicije. Tworeck smatra da bi kompanije koje se spremaju na akvizicije u novoj zemlji trebale početi od malenih meta prije negoli krenu na veće i upotrebljavati iste timove za spajanja ako su uspješni.

Jezik može biti korisno oruđe za promoviranje promjene u novostvorenom poslu. Linde, Liquideov njemački suparnik, objavio je da će nakon kupnje britanskog BOC-a engleski biti službeni jezik nove grupe. Daimler je zabranio njemački na sastancima uprave na dvi-je godine nakon spajanja s Chryslerom - tim je potezom pomogao 'probuditi Nijemce koji su se počeli previše okretati sebi'. U Air Liquid Deutschlandu uveden je engleski kao službeni na sastancima njemačkih i francuskih menadžera, kako nitko ne bi imao prednost. Najvažniji poslovi podijeljeni su uglavnom jednako, a i otpuštanje radnika i zatvaranje tvornica raspoređeno je jednako prema svakoj strani.

Još su veći problemi zbog kulturoloških razlika pri preuzimanju i spajanju u tranzicijskim zemljama. S jedne su strane tvrtke u tim zemljama opterećene naslijeđem bivšeg, socijalističkog načina upravljanja i odnosa prema radu, i njihov proces prilagodbe još traje, dok oni koji dolaze često imaju duboko ukorijenjene predrasude i ne pokazuju previše razumijevanja. Kad je o Hrvatskoj riječ, jedan od dobrih primjera preuzimanja svakako je Ericsson Nikola Tesla, jer su Šveđani korporativnoj kulturi posvetili jednaku pozornost kao i poslovnom restrukturiranju.

 

NOVE POSLOVNE WEB APLIKACIJE

Google nudi besplatnu online zamjenu za Excel

Sve veći broj tvrtki razvija web aplikacije koje zamjenjuju ili dopunjuju standardne uredske pakete, a pokreću se putem interneta, najčešće besplatno

Piše: Mislav Mataija

Kako bi izgledao vaš ured bez Microsoft Officea? To su si pitanje postavili mnogi komentatori novoga trenda u web aplikacijama. Riječ je o programima koji se pokreću izravno s interneta, koje prethodno ne treba instalirati na računalo, a omogućavaju laku i brzu, najčešće i besplatnu, uporabu osnovnih funkcija uobičajenog uredskog softvera. Drugim riječima, ako niste pretjerano zahtjevni i služite se, kao i 90 posto korisnika, samo osnovnim funkcijama programa iz paketa Office, veći dio toga možete potpuno besplatno obavljati online, a usput i lako uskladiti rad na istom projektu s dislociranim kole-gama i sačuvati rezultate rada za kasnije pregledavanje na bilo kojem računalu bilo gdje na svijetu.

Mnogo medijske pozornosti za web aplikacije svrnuo je nedavni ulazak Googlea na područje klasičnog uredskog softvera. Pretraživački div dao je za pravo onima koji ga nazivaju najvećim Microsoftovim konkurentom, i to lansiravši Google Spreadsheets online softver za proračunske tablice, kompatibilan s Excelovim formatom datoteka. Google je prije toga kupio tvrtku Writely, koja proizvodi najpopularniji online supstitut za Microsoftov Word. U oba slučaja uporaba je potpuno besplatna.

Osim Googlea, i Yahoo, ali i niz drugih manje poznatih internetskih kompanija, nudi takav softver, uk-ljučujući i rješenja za izradu prezentacija, rukovanje fotografijama i grafikom, upravljanje projektima, kalendare, to-do liste... Popularnost online softvera natjerala je i Microsoft da se zamisli, iako se, barem zasad, ne može govoriti o nekoj ozbiljnijoj prijetnji za njegovo poslovanje. Ideja softvera kao usluge i aplikacija dostupnih po pretplatnom modelu po mnogima je sljedeći veliki korak za Microsoft, a u tom će se smjeru vjerojatno kretati i njegova inicijativa Windows Live.

Podržavanje standardnih formata

Osnovna ideja uporabe takvih aplikacija nije komplicirana. Umjesto da imamo neki softver, poput Worda ili Excela, instaliran na vlastitom računalu, preko weba se spojimo na stranicu na kojoj se nalazi online aplikacija (u posljednje se vrijeme za njih rabe nazivi poput Web 2.0 aplikacije, hosted aplikacije i sl., ASP  Application Service Providing...), i to rabeći običan web preglednik. Nakon što upišemo kori-sničko ime i zaporku, pristupamo programu koji se pokreće na poslužitelju, ali njime u cijelosti uprav-ljamo na svojem zaslonu.

Datoteku koju izradimo (dokument, proračunsku tablicu, prezentaciju i sl.) možemo pohraniti na in-ternetu, skinuti na svoje računalo, proslijediti dalje e-mailom ili što god drugo želimo. Osim kreiranja novoga dokumenta, možemo otvoriti i datoteku koja je bila na našem računalu, koja se automatski šalje na server i zatim otvara u korisničkom sučelju web aplikacije. Većina današnjih aplikacija toga tipa podržava standardne formate datoteka iz Officea - .doc, .xls itd. 

Potrebna brza interentska veza

To znači da web aplikacije mogu baratati dokumentima stvorenima u klasičnom Officeu, i obratno. Možda je najzanimljivija dodatna korist web aplikacija mogućnost lakog zajedničkog rada na istom dokumentu  dakako, putem weba. Sličnu mogućnost podržavaju nove verzije Microsoft Officea, no kod web aplikacija takvo što uistinu je prirodno i lako izvedivo.

Nadalje, ako radite putem weba, ne morate se brinuti o tomu gdje ste pohranili koju datoteku. Sve vam je lako dostupno na bilo kojem računalu sposobnom za spajanje na internet. Doduše, za jednos-tavnu uporabu potrebna je vrlo brza internetska veza. To je i jedan od osnovnih nedostataka, a prema većini analitičara i glavna prepreka širem prihvaćanju web aplikacija u uredskom okruženju. Naime, da bi se poslovni ljudi odvažili na to da odbace Office i prigrle web zamjene, moraju moći računati s tim da će u svakom trenutku, bez tehničkih problema, moći upotrebljavati softver o kojem ovisi njihovo pos-lovanje. No, čini se da takvo što putem interneta, barem zasad, nitko ne može jamčiti.

Popularne Web 2.0 aplikacije

• Writely: www.writely.com
Najpoznatiji online tekstualni procesor. Nedavno ga je otkupio Google, a u međuvremenu, do prebaci-vanja na Googleov sustav, ograničeno prima nove korisnike

• gOffice: www.goffice.com
Upišite tekst, odaberite dizajn i dobit ćete profesionalno pismo u obliku PDF-a. Ovaj paket trebao bi uskoro dobiti nove mogućnosti, poput kompatibilnosti s MS Wordom

• Flickr: www.flickr.com
Ovaj Yahoov servis omogućava pohranu, sortiranje, razgledanje i razmjenu fotografija i slika.

• S5: A Simple Standards-Based Slide Show System: meyerweb.com/eric/tools/s5/
S5 je jedan od prvih servisa koji su omogućili online izradu prezentacija ili, jednostavnije rečeno  slide showa.

• Gliffy: www.gliffy.com
Ovaj je program zamišljen kao zamjena za poznati Visio, a omogućava izradu raznoraznih dijagrama, planova i sl.

• 30Boxes: www.30boxes.com
Jedan od najpopularnijih online kalendara, odnosno planera

• Num Sum; iRows: www.numsum.com, www.irows.com
Ova dva programa oblik su jednostavnih i uporabljivih proračunskih tablica

• Google Spreadsheets: spreadsheets.google.com
Googleove proračunske tablice; dostupne korisnicima Gmaila i svima koji imaju otvoren korisnički ra-čun pri Googleu

• Basecamp: www.basecamphq.com
Iako nije besplatan, mnogima bi mogao biti vrlo koristan: Basecamp je softver za online upravljanje projektima

 
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci