Energetski stručnjaci podržavaju gradnju nuklearke u Hrvatskoj

Nuklearni energetski program, značaj i potrebne pretpostavke razmatrali su se na drugom okruglom stolu ‘Prema izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj’.

Povod za tu aktualnu temu organizatori, Znanstveno vijeće za energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave (CIGRE), pronašli su u Strategiji energetskog razvitka Hrvatske koja predviđa pripremne aktivnosti kako bi se mogla donijeti odluka o izgradnji nuklearne elektrane najkasnije do 2012. Iz tog su razloga smatrali shodnim upoznati javnost sa stanjem i perspektivom nukelarnih elektrana u EU i svijetu.

Nikola Čavlina, član Znanstvenog vijeća za energetiku HAZU, član Studijskog odbora C1 i ugledni stručnjak s područja nuklearne tehnologije govorio je o nuklearnim opcijama, prošlogodišnjoj odluci Sabora te koracima koji tek slijede. Kao primjer koji Hrvatska treba slijediti istaknuo je Finsku koja trenutno ima četiri elektrane, a poznata je po održivom razvoju, među prvima je po stabilnosti ekonomije i šesta je u svijetu po konkurentnosti.
-Nuklearne elektrane grade jer im osiguravaju konkurentost i stabilnu cijenu struje, manja je ovisnost o uvozu, zadovoljavaju Kyoto protokol, a sve to ima i pozitivan utjecaj na zapošljavanje i ekonomiju - objasnio je Čavlina.Dodao je da Finska malo koristi plin iako je povezana ruskim plinovodom, cijena struje za domaćinstva je među najnižima, a riješili su i odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva.

-Sve što ima Finska, mora imati i Hrvatska. Pokretanjem nuklearnog programa te realizacijom tog programa Hrvatska može ispuniti temeljne energetske ciljeve kao što su sigurnost opskrbe, konkurentnost elektroenergetskog sustava te održivi razvoj - naglasio je Čavlina te istaknuo još jednu važnu prednost NE, a to je najmanji utjecaj povećanja cijena goriva na proizvodnu cijenu električne energije. Objasnio je da je trenutno najvažnija prva faza koja podrazumijeva razmatranje prije odluke o realizaciji nuklearnog programa, a nakon nje slijedi priprema izgradnje i sama realizacija. Božidar Filipović Grčić iz HEP-a više se osvrnuo na energesku bilancu Hrvatske te je istaknuo da smo previše ovisni o uvozu, čak 21 posto, te da smo prvi u zadnjoj četvrtini po cijeni električne energije za kućanstva. Kao i Čavlina i Grčić je opisao svjetska iskustva te je istaknuo da se već dulje vrijeme postavlja pitanje daljnje izgradnje NE koje danas u svijetu proizvode 17 posto električne energije.

Budući da svaka faza, od razmatranja, pripreme i realizacije gradnje NE iziskuje kvalificirane stručnjake iz različitih područja, mladi znanstvenik Igor Vuković sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva govorio je o izazovima koje u tom segmentu mogu pronaći mladi kadrovi, a koji su nužni u svakoj fazi realizacije nuklearke.  Prema njegovoj procjeni do 2020. bit će potrebno zaposliti od 600 do 700 stručnih ljudi, a trenutno je najveći izazov stvoriti pozitivno ozračje u javnosti i osposobiti potrebne kadrove. - Nuklearna elektrana? Da! Kada? Sada! - naglasio je Vuković.  (Jasmina Trstenjak)