Erik Berglof: Oporavak je na vidiku, ali neće biti jednak

Panel diskusija pod nazivom “Put oporavka” naznačila je kako je primjer Grčke i ostalih zemalja koje su neogovorno vodile državne financije ukazuje da je fiskalna disciplina pretpostavka stabilnosti svake ekonomije.

Iako optimistični glede krize u eurozoni, gosti su istaknuli kako je došlo vrijeme sagledavanja problema koje je donijelo jedinstveno tržište i valuta te zahtijevaju od zemalja jugoistočne Europe da ne ponavljaju iste greške koje su učinile neke od članica EU. Posljednja panel diskusija na godišnjoj skupštini EBRD-a u Zagrebu imala je za temu način oporavka europskih država pritisnutih globalnom krizom sa posebnim naglaskom na zemlje u tranziciji. Glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof kazao je kako se projekcije rasta BDP-a za 2011. u jugoistočnoj Europi kreću oko 3,7 posto naglasivši kako oporavak neće biti ujednačen. - Ne treba se zavaravati da će ova regija u budućnosti moći podmirivati sve svoje potrebe unutarnjim financiranjem, ali to treba što više promovirati. Osim fiskalne discipline regiji treba i jačanje konkurentnosti razvijanjem izvoznog sektora - zaključio je Berglof.Marek Belka , direktor MMF-a zadužen za Europu mišljenja je da regija ima dobru podlogu za oporavak od recesije, dijelom i zbog pomoći međunarodnih financijskih institucija u nekima od njih a kao i Berglof mišljenja je da će se najsporije oporavljati one države koje su kredite koristile za potrošnju i živjele u obilju. - Izvozni sektori se oporavljaju, no domaća potražnja jača samo u onim zemljama koje su prije izbijanja krize štedile - kazao je Belka.Kao i mnoge druge države, i Ukrajina će ovih dana predstaviti svoj dugorošni program oporavka. Iryna Akinova, savjetnica ukrajinskog predsjednika, kazala je kako su nakon šokova u prošloj godini državne financije sada u boljem stanju, kako zbog promjena u fiskalnom sustavu tako i zbog činjenice da su počele stizati narudžbe iz inozemstva.

Najzanimljiviji govornik na panelu je ipak bio Božidar Đelić, srpski ministar znanosti a ujedno i jedan od čelnih ljudi u pregovorima sa EU, koji je naveo pet po njemu ključnih problema sa kojima se Europa mora suočiti kako se kriza poput ove ne bi ponovila kroz neko vrijeme. Prvim problemom smatra demografsku strukturu stanovništva koje je sve starije pa se broj radno sposobnog stanovništva sve više smanjuje. Drugom preprekom smatra eurizaciju ekonomija, koje ako nisu spremne preći na jedinstvenu valutu dolaze u ozbiljne probleme jer nemaju instrument tečaja na raspolaganju. - Treća ključna stvar je podizanje nivoa konkurentnosti. Moramo raditi na tome da Srbija ne bude poznata samo po poljoprivredi a Hrvatska po turizmu. Takva izvozna struktura je u našoj zemlji bila i u 15. stoljeću - kaže Đelić. Četvrim ključnim pojmom on smatra koncept EU solidarnosti koji je proteklog tjedna došao do svog punog izražaja u paketu Unije koji bi Grčku trebao izvući iz krize. - Teško je vjerovati da će one države koje više daju za Uniju dovijeka financirati one koje samo troše i traže novac - rekao je. Naposljetku, Đjelić smatra kako su zajednički gospodarski projekti čitave Unije poput Airbusa jedan od načina da se Europa othrva divovima poput Kine i ostalih jakih svjetskih ekonomija. (Amir Kulenović )