eSPIS: Računalo pravi red među sucima

Općinski sud u Puli i Trgovački sud u Splitu prvi su i za sada jedini uveli u svoj rad eSPIS, odnosno informatizaciju spisa, koji se formiraju sa svim relevantnim podacima, a računalo daje broj i zadužuje pojedinog suca tim predmetom

Piše: prof. dr. sc. Hrvoje Kačer

Jedan je od najvažnijih i najvećih projekata unutar opsežnog programa informatizacije koji je pokrenulo Ministarstvo pravosuđa razvoj i uvođenje Jedinstvenoga informacijskog sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSPIS) u hrvatske sudove, pothvat za koji mnogi smatraju da je među najsloženijim informatičkim projektima u zemlji. Uvođenje eSPIS sustava na veći broj sudova i njegov daljnji razvoj u sljedećih će pet godina rezultirati čitavim nizom pogodnosti za institucionalne korisnike sustava i za građane. Osim potrebe da se ide 'ukorak s vremenom' i novim tehnologijama, smatra se da će to biti izuzetno važan dio borbe protiv mita, korupcije i samovolje u pravosuđu, koji ozbiljno opterećuju i ulazak Hrvatske u EU.

Naime, među brojnim negativnostima koje se spočitavaju pravosuđu, često se spominje i (navodna) podjela spisa sucima bez kriterija ili prema kriterijima koji znače neobjektivno i pristrano suđenje, bilo prema političkoj podobnosti bilo prema podobnosti nekom interesnom lobiju. Sustav je, istina, postavljen tako da mita i korupcije u pravilu ne bi smjelo biti. Primjerice, za jedan parnični spis mito i korupcija morali bi značiti uključivanje nekog u podjelu spisa, zatim suca koji postupa, zatim to isto i na višem sudu i isto i na Vrhovnom sudu RH, pa eventualno i na Ustavnom sudu RH i pred međunarodnim tijelima, i sve pod pretpostavkom da protivna strana to pasivno gleda i dopušta. Ipak, neki primjeri govore da je i to moguće, odnosno javnost je uvjerena da je tako, čemu vjerojatno dijelom pridonosi i status sudaca koje se normativno tretira kao nepogrešive, jamči im se trajni mandat, zabranjuje svima kritiziranje nepravomoćnih odluka, a kada su pravomoćne, već je kasno...

Računalo bira suca

Dvije najnovije mjere kojima se pokušava ponešto popraviti su imovinske kartice sudaca (nažalost, unatoč najavama još nisu svima dostupne na web stranici Ministarstva) i eSPIS. Ta druga mjera je za početak uvedena u Općinskom sudu u Puli i Trgovačkom sudu u Splitu, a nakana je da se u razumnom roku od jedne do pet godina uvede u sve sudove. Iako se formalno uvođenje eSPIS-a argumentira brojnim razlozima, čini se da je onaj ključni otklanjanje ili barem umanjivanje sumnji u ljudski voluntarizam kod podjele spisa i samim tim povećanje povjerenja u hrvatsko pravosuđe i hrvatske suce. Naime, informatizacija je omogućila da se, kao poželjno pravilo, uvede nemogućnost ljudskog arbitriranja u podjelu spisa i dostupnost općeg uvida u to što se s bilo kojim spisom u postupku u bilo kojem trenutku događa. Ako samo računalo dodjeljuje sucu spis sami po sebi otpadaju prigovori o 'namještanju' nekog spisa nekom sucu, sa svim posljedicama toga već i kad je riječ samo o općoj percepciji, a neusporedivo više kad je to istina. Dakle, spis se formira sa svim relevantnim podacima, od stranaka i njihovih punomoćnika, preko predmeta spora do priloga u spisu i drugog, računalo mu daje broj i samo automatski zadužuje pojedinog suca tim spisom. Jedina mogućnost promjene je postupak izuzeća, koji može zatražiti sam sudac, ali i stranke, a o tom zahtjevu odlučuje predsjednik suda. Međutim, ako dođe do izuzeća, spisu ponovo novog suca određuje računalo, ali predsjednik bi to i mogao i smio obaviti i 'ručno', ali uvijek će ostati vidljiva cijela 'povijest' spisa, pa i to kome je početno bio raspoređen.

Suci tvrde da je nezakonito

Suci, međutim, već prigovaraju smatrajući da je uvođenje eSPISA-a nezakonito, jer stranka ima pravo na zakonito određenog suca, a to nije nasumični rad računala. Također i da je suprotno Sudskom poslovniku prema kojemu se spisi daju u rad abecednim redom sudaca. Riječ je, međutim, o formalnim prigovorima, a suštinski sigurno je da će ta novost naići na dobar prijem kod većine građana. Već to je jedan veliki plus za eSPIS, a druga je stvar što će, sudeći prema svemu što se čuje, računalni program trebati dodatno dorađivati za pojedine sudove prema njihovim specifičnostima. A to će biti dodatni trošak. Nije kasno da se preduhitre i poprave već sada vidljive i neke druge teškoće. Primjerice, činjenica je da nasumična podjela računala nema ugrađen mehanizam prema kojemu bi se jamčila ravnomjerna raspodjela spisa, pa je moguće da jedan sudac bude preopterećen, a drugi da ih nema dovoljno. Usmeno pojašnjenje da će zakonitosti velikih brojeva sve to unutar godine dana svesti na ravnomjerno opterećenje nikako nije dovoljno dobro - prvo nije sigurno da će se to dogoditi, a s druge mi nemamo sa svojim ogromnim zaostacima pravo gubiti ni jedan jedini dan na takav način, a još manje cijelu godinu.

Razlika između malih i velikih sudova

Nažalost, mnogo se problema pravosuđa formalno adresira na sve sudove i sve suce, makar tome nema nikakvog opravdanja. Ima mnogo sudova koji su ažurni na svjetskoj razini, istina dijelom i zato jer nemaju priliv spisa (a to i zato jer su se osnivali i još se osnivaju iako za to nema pravog opravdanja u objektivnim pokazateljima), ali i sudova koji su u višegodišnjem zaostatku. Poznato je da su u ogromnoj većini neažurnost i problematičnost hrvatskog pravosuđa koncentrirani na sudovima (svih razina) u Zagrebu i Splitu najviše te nešto manje u Rijeci i Osijeku. Stoga će eSPIS imati potpuno drukčiju primjenu u velikom sudu u Zagrebu i malom sudu s dvoje sudaca, a ima i takvih.
U tim malim sudovima će pozitivni učinci sigurno biti minimalizirani. Šteta je i što se na web stranici Ministarstva pravosuđa navodi ogroman broj pogodnosti građanima, kao da pravne osobe i ne postoje, što je valjda samo nespretnost u formulaciji, od kojih su neke sigurno takve da nemaju veze s eSPIS-om, a dijelom se međusobno čak i isključuju. Primjerice, kvalitetnije sudovanje i manji broj žalbi, elektronička dostupnost sudske prakse, koja u velikoj mjeri postoji već neko vrijeme zahvaljujući Ustavnom sudu RH i Vrhovnom sudu RH, izlazak iz rutine i unificirani sadržaj sudskih dokumenata, više vremena za građane...