EU koči fiskalnu potrošnju, SAD povećava

Europska unija oduprla se pritisku da ulije još novca u recesijom pogođena gospodarstva, dok je službeni Washington odlučio podebljati svoj plan gospodarskog spašavanja za još pet milijardi dolara, kako bi dobacio pojas za spašavanje i proizvođačima automobilskih dijelova.

Uz stimulativni paket mjera vrijedan 787 milijardi dolara, američka vlada već je odobrila 17,4 milijarde dolara posrnulim američkim proizvođačima vozila da bi spriječila njihov kolaps i spasila na tisuće radnih mjesta. U četvrtak je, pak, obećala odobriti i pomoć proizvođačima auto dijelova bitnima za opstanak proizvođača vozila.Čelnici Europske unije trebali bi se danas na sastanku na vrhu u Bruxellesu dogovoriti da od članica skupine G20 zatraže udvostručenje pomoći Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) na 500 milijardi dolara. Time bi mu se trebala ojačati financijska snaga za pomoć zemljama u borbi protiv najgore recesije od 1930-tih godina.

Također, europski čelnici podržat će i prijedlog da udvostruče EU krizni fond za pomoć članicama na istoku Europe, na 50 milijardi eura.Taj fond, iz kojeg je Mađarska već primila 6,5 milijardi eura, a Latvija 3,1 milijardu, dizajniran je za pomoć zemljama članicama EU-a koje su još izvan eurozone, a imaju problema s plaćanjem dugova. Rumunjska također želi pomoć iz tog fonda.No, unatoč pozivima Europi upućenima iz SAD-a da povećaju fiskalnu potrošnju, i to nakon dramatične odluke FED-a u srijedu da ulije dodatnih 1.000 milijardi dolara u posrnulo gospodarstvo, lideri članica EU-a ostali su pri svojim postojećim paketima mjera.

"Ne može se sve riješiti novcem poreznih obveznika. Stimulativni paketi već su definirani i vode nas kroz ovo razdoblje puno izazova. Već smo mnogo učinili", izjavio je švedski premijer Frederik Reinfeldt na sastanku na vrhu tog 27-članog bloka.I dok bogate zemlje ulijevaju milijarde dolara u spašavanje radnih mjesta i kompanija, čelnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon na sastanku lidera skupine zemalja G20 početkom idućega mjeseca zatražit će da ispune i svoje obveze u pogledu pomoći siromašnima, koji su bez ikakve mogućnosti obrane od krize.

Čelnici industrijski najrazvijenijih država u svijetu G20 pripremaju se za sastanak na vrhu u Londonu 2. travnja, na kojem bi trebali definirati globalni gospodarski akcijski plan. Čelnici EU-a žele na njemu nastupiti jedinstveno. Mnogi među njima skloniji su postrožavanju zakonskih propisa vezanih uz financijsku industriju, nego za stvaranje golemih proračunskih deficita u borbi protiv aktualne krize. Ipak, neke europske vlade, poput francuske, suočene su s rastućim pritiskom da učine više kako bi izbjegle socijalne nemire.  (H)