EU treba novu strategiju prema Rusiji

Zemljama Europske unije potrebna je nova jedinstvena strategija prema Rusiji kako bi osigurale zaštitu svojih poslovnih, energetskih i političkih interesa u odnosima s Moskvom, zaključak je jedne objavljene studije

Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) u svojem najnovijem izvješću ističe kako je Rusija postala predmetom najvećeg raskola među zemljama članicama Unije od 2003., kada je bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld podijelio Europu po pitanju rata u Iraku. Europska strategija iz 1990-ih, čija je okosnica demokratizacija i približavanje slabe i zadužene Rusije Zapadu, u krhotinama je, a neke zemlje članice podrivaju zajednički pristup postizanjem pojedinačnih sporazuma s Moskvom, upozorava nadalje to izvješće. Autori studije Mark Leonard i Nicu Popescu smatraju da bi EU trebao donijeti novu dugoročnu strategiju koja bi Rusiju prisilila na poštovanje zakonskih propisa te uvesti sustav međusobnog obavještavanja zemalja članica o formiranju bilateralnih veza s Moskvom kako bi se ostale europske partnere poštedjelo neugodnih iznenađenja.

Studija, međutim, iako tvrdi da je nejedinstvo 27-članom bloku donijelo gubitak pregovaračke pozicije, ne objašnjava što bi to trebalo motivirati velike europske sile koje su sagradile snažne energetske i poslovne veze s Rusijom da promijene pristup. Izvješće, nadalje, dijeli zemlje članice Unije prema dvama dominantnim pristupima u odnosima s Rusijom - pristupu uspostave kontrole nad percipiranom prijetnjom kroz politiku blagog obuzdavanja te pristupu prihvaćanja potencijalnih partnera kroz proces postupne integracije u europski sustav. Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska u studiji su opisane kao strateški partneri koji su sagradili posebne bilateralne veze s Kremljom, ponekad na štetu zajedničkih ciljeva EU-a poput energetske politike i odnosa s bivšim sovjetskim istočnim susjedima.

Austrija, Belgija, Bugarska, Finska, Mađarska, Luksemburg, Malta, Slovačka, Slovenija i Portugal ocijenjeni su kao prijateljski nastrojeni pragmatičari, koji u odnosima s Moskvom posao stavljaju ispred politike, aBritanija, Češka, Danska, Estonija, Irska, Latvija, Nizozemska, Švedska i Rumunjska kritične su prema ruskom poštovanjuljudskih prava i demokracije, ali i dalje su spremne na poslovni odnos s njom. Studija nadalje ističe kako bi EU trebao raditi na provedbi svih međunarodnih sporazuma i standarda na koje se Rusija obvezala, te uvjetovati sudjelovanje te zemlje u skupini osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) poštovanjem zakona.  Zemlje članice EU-a trebale bi Europskoj komisiji dati pravo prvo odlučivanja o provedbi velikih energetskih sporazuma te ovlasti korištenja EU regulatora tržišne utakmice radi istrage energetskih sporazuma s Rusijom. Također, EU bi trebao svoju politiku dobrosusjedstva iskoristiti kako bi bivše sovjetske države poput Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Bjelorusije približila Europi. (H)