Europa bez granica

Već od 1. srpnja 2012. hrvatski cestovni prijevoznici prevozit će svoju robu bez zadržavanja na graničnim prijelazima s EU, odnosno sa Slovenijom i Mađarskom.

piše Edis Felić
[email protected]

Hrvatska je potkraj prošlog tjedna potpisala pristupni ugovor s EU čime je potvrđen njezin ulazak u tu asocijaciju 1. srpnja 2013. No točno godinu dana prije, 1. srpnja 2012. na snagu će stupiti procedura o jedinstvenome provoznom postupku (JPP) za zemlje EU i Hrvatske u kojoj će hrvatski cestovni prijevoznici korištenjem NCTS sustava prevoziti svoje robe u uvozu i izvozu prema članicama EU bez zadržavanja na graničnim prijelazima s EU, odnosno sa Slovenijom i Mađarskom. Za nešto više od šest mjeseci doći će do krupnih promjena u uvjetima poslovanja prijevoznika od kojih većina njih nije ni upoznata s tom procedurom, a s druge strane prestat će i potreba za korištenjem usluga špeditera na graničnim prijelazima jer će se sve granične formalnosti obavljati u carinskim ispostavama do 1. srpnja 2013. kada takav prijevoz ulazi u kategoriju prijevoza među članicama EU.

Gotovo je s čekanjem
Anton Kolak, vlasnik tvrtke Koltrans i član Koordinacije udruga i klastera hrvatskih cestovnih prijevoznika, kaže da će se tom novom procedurom prijevoznicima ubrzati postupak jer će tako izbjeći stajanje na granici od pet do šest sati, za koje bi vrijeme inače prevalili gotovo 400 kilometara. To im je i bio najveći problem. Osim smanjenja troškova za nekih deset eura koje će još neko vrijeme morati plaćati špediterima na granici, mnogo će veći učinak biti povećanje koeficijenta obrtaja za 25 posto, što znači da će se za toliko povećati prijevoznički kapacitet hrvatskih prijevoznika. Naime, kao što je objasnio Kolak, ovime se ubrzava i proces prijevoza kamiona, što će zahtijevati mnogo veći (a i mnogo brži) broj utovara i istovara kamiona. Dosad se to radilo ustaljenom dinamikom, a s obzirom na to da će taj proces biti sada brži morat će sklopiti i više poslova jer bi, u suprotnome, ovih 25 posto dodatnih kapaciteta zapravo je bio višak.
To znači da će hrvatski prijevoznici morati biti konkurentniji kako bi se zaposlio taj višak što ne bi trebao velik problem sve do ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., godinu dana poslije uvođenja JPP-a. Tada će nastupiti prava konkurencija, jer će prijevoznici iz EU, prije svega iz Mađarske, a pogotovo iz Slovenije moći djelovati u Hrvatskoj bez carinskih prepreka. Kolak vjeruje da će najveća konkurencija doći upravo iz tih dviju zemalja. Najviše se pribojava Slovenaca ali to je, kaže, i pitanje ukupne prometne politike nove hrvatske Vlade koja će to morati staviti na dnevni red.

Stiže i konkurencija
Problem naših prijevoznika su fiksni troškovi (osiguranje, registracija, izdvajanja za županijske ceste) koji su daleko veći nego u Sloveniji i Mađarskoj, pa bi njihova konkurencija mogla biti razorna, barem kad je riječ o tih 25 posto viška kapaciteta. To znači da će na početku uvođenje JPP-a biti dobro za hrvatske prijevoznike i stvoriti im temelj za širenje posla, ali bi se u nastavku moglo dogoditi da upravo taj višak stvorenog kapaciteta uopće ne bude iskorišten, a situacija bi se mogla još i pogoršati.
- Naravno s obzirom na to da će slovenski i mađarski prijevoznici moći raditi od 1. srpnja 2013. u Hrvatskoj, i naši će moći raditi u EU pa bi nova Vlada morala to imati na umu želimo li biti konkurentniji - kaže Kolak.
Dodaje da je upravo zbog toga nova procedura JPP-a koja stupa na snagu godinu dana prije biti sjajna prilika da se u novim uvjetima poslovanja s većim kapacitetima i sami prijevoznici prilagode konkurenciji koja ih očekuje u EU. Slično razmišljaju i u RALU logistici koja osim u Hrvatskoj i Srbiji ima tvrtke i u Sloveniji, Mađarskoj i Austriji.
- Novi sustav i propisi na graničnim prijelazima značit će uštedu u vremenu koje će se, umjesto na rješavanje carinskih formalnosti, moći efikasnije iskoristiti - kaže predsjednik Uprave Ralu logistike Renato Radačić.
Međutim, Davor Udžbinec, direktor tvrtke La Log, kaže da ipak ne očekuje toliko manje zadržavanja na granici jer će i dalje biti prijevoznika koji će robu htjeti cariniti na granici, a ne u carinskim ispostavama što će i dalje usporavati prolaz preko granicu.
- U svakom slučaju JPP će ipak olakšati proceduru - kaže Udžbinec.

Špediterski problemi
Špediteri će pak na graničnim prijelazima ostati bez znatnog financijskog kolača u prijevozu robe iz EU u Hrvatsku i obratno. Teško je zasad reći koliko će to iznositi ali Kolak ističe da će to špediteri osjetiti. To, međutim, ne znači da će špediteri ostati bez posla jer se ta novina odnosi jedino na špeditere na graničnim prijelazima, dok će špediteri u unutrašnjosti i dalje raditi svoj posao. Naime uvođenjem JPP-a bit će ukinuta jedna ali za prijevoznike vrijedna karika. To praktično znači da će prijevoznik, primjerice u Berlinu, dobiti izvozne carinske papire (ili kao što ih prijevoznici zovu ex-papire) za robu koju će uvesti u Hrvatsku. Do 1. srpnja 2012. oni će još morati stajati na granici i čekati da razduže ex-papir i da im tamošnji špediter izda popratnicu za carinsku ispostavu do carinarnice, primjerice do Jankomira. Ondje tu popratnicu prima unutarnji špediter koji dalje obavlja postupak carinjenja. Važno je reći da se jamstvo odnosi na određenu robu koju izdaje špediter u Berlinu i ono vrijedi do graničnog špeditera koji pak izdaje jamstvo koje vrijedi sve do dolaska kod unutrašnjeg špeditera u Jankomiru. Pritom će granični špediteri izgubiti dobar dio posla, a nastupit će i promjene jer će se izbacivanjem ‘granice’ iz postojećeg lanca jamstvo unutarnjih špeditera protegnuti do mjesta odredišta, odnosno, u našem primjeru, od Berlina do Jankomira (ili obratno). Naime vozač će ex-papir morati na granici predati cariniku koji će ga samo skenirati i vratiti ga (nema više razduživanja i popratnice), čime će automatski biti u sustavu i podatke o robi imat će i unutarnji špediter u Jankomiru. Dakle nije isključeno da carinik i dalje obavlja kontrolu robe, čime je i dalje moguće određeno zadržavanje na granici no i to će nestati za godinu dana kada Hrvatska bude u EU.
Za te se promjene Hrvatska već dulje pripremala uvođenjem NCTS sustava koji u europskim okvirima podržava provedbu jedinstvenoga provoznog postupka među zemljama članicama EU i EFTA. Taj sustav radi pomoću napredne informatičke tehnologije koja će prijevoznicima omogućiti poslovanje bez uporabe pisane dokumentacije. Nacionalna primjena NCTS-a ujedno će poslužiti i kao generalna proba za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, a poslije I u Europskoj uniji.

Kako smo se pripremili
Osim toga redefinirat će se prava i odgovornosti trgovačkih društva i otpremnika jer će se uvesti pojam povlaštenih gospodarskih subjekata AEO (Authorized Economic Operator) koji će imati pogodnosti u usporedbi s carinskom kontrolom u vezi sa sigurnošću i pojednostavnjenjem postupaka. To znači da će se trgovačkim društvima i carinskim zastupnicima omogućiti poslovanje u EU pod jednakim uvjetima uza znatnu zaštitu od konkurencije iz drugih zemalja članica.
Prema mišljenju stručnjaka onoga tko se ne bude tehnološki, s modernijim pristupom poslovanju i uvođenjem europskih standarda prilagodio novim uvjetima tržišta konkurencija će samljeti. Kod brojnih naših prijevoznika to i jest problem jer im je oprema zaostala, nedovoljno im je opremljena poduzetnička infrastruktura, niska im je razina poduzetničke edukacije, a valja imati na umu i nepoznavanje tržišta EU. Zato prijevoznici i špediteri moraju što prije početi međusobno komunicirati bez uporabe pisanih dokumenata, a država zajedno s njima mora brzo reagirati i pripaziti na rokove za pomoć iz pretpristupnih fondova namijenjenih u tu svrhu. To znači da je potrebno izraditi strategiju i program jer će, u protivnome, novac ostati neiskorišten. No vozači i sami moraju poraditi na pripremi za ulazak na tržište ne čekajući da im država sklapa poslove.