Europa postigla kompromis za spas eura

U pregovaračkom maratonu, čelnici Europske unije ipak su konačno dogovorili čitav niz mjera za spas eura: Grčkoj se praktično oprašta 50% dugova, a EFSF postaje snažni fond za osiguranje državnih obveznica.

Tek u 3.53 sati je dvoranom gdje je čekalo na stotine novinara je odjeknuo pljesak: najavljeno je da će započeti konferencija gdje će se predstaviti rezultat pregovora predsjednika država ili vlada Europske unije koji su potrajali punih osam sati - oko dva sata su pregovarali svi predsjednici Europe, a onda još četiri sata predsjednici država ili vlada zemalja zone eura. Kompromis je postignut u tri važna pitanja: dug Grčkoj, modus djelovanja Fonda za zaštitu eura EFSF i obaveze komercijalnim bankama da uvelike povećaju svoj kapital kako bi bile sposobnije reagirati na krize.

Grčka
Dogovoreno je da se Grčkoj otpiše 50% dugova - točnije, riječ je o djelomičnom reprogramiranju kako bi Atena konačno dobila više prostora za djelovanje. Riječ je o iznosu o oko 100 milijardi eura čime bi državni dug Grčke već do 2020. morao pasti sa trenutnih 170% na "samo" 120% BDP-a. Tu se vodio glavni spor između Njemačke i Francuske, jer su francuske komercijalne banke uvelike upletene u grčkom dugu. Dogovoreno je da te banke sada postojeće grčke obveznice zamjene "novim" obveznicama koje će biti osigurane iz Fonda za spas eura EFSF. To pak znači da će i taj Fond za ovo reprogramiranje morati pripremiti 30 milijardi eura.

EFSF
Uopće, dogovoreno je da EFSF i ubuduće funkcionira na takav način: kao svojevrsno osiguravajuće društvo koje će jamčiti za obaveze država. Prednost jest da - kao što niti osiguravajuća društva ne računaju da će baš kod svakog osiguranika izbiti požar - tako će i EFSF sa kapitalom kojim raspolaže, biti sposobno osiguravati kud i kamo veći volumen koji će ovako dosezati iznos od čitavih 1,4 bilijuna eura. Povrh toga, EFSF treba dobiti novi fond kojim će moći investirati u inozemstvu.

Privatne banke
Na summitu Europske unije prihvaćena je odluka da europske banke moraju povećati svoj temeljni kapital, kako bi bile bolje pripremljene za rizike. Prema procjenama koje je predstavio Donald Tusk, premijer Poljske koja do kraja predsjedava Europskom unijom, radi se o oko 100 milijarda eura. Cilj jest da već do konca lipnja slijedeće godine velike komercijalne banke Europe povećaju svoj temeljni kapital da iznosi najmanje 9% aktive. To će osobito pogoditi banke Grčke: one tako moraju sakupiti oko 30 milijardi eura da bi popunile pričuvu, španjolske financijske institucije moraju povući 26,16 milijardi, talijanske 14,77 milijardi, a francuske 8,84 milijardi. Njemačkim bankama predstoji zadaća povući u pričuvu još 5,18 milijardi eura.  (Deutsche Welle)