Europska investicijska banka najvelikodušnija s rokom povrata, najskromnija sa cijenom kredita

IFC u ovoj godini planira potpisati dva kreditna ugovora s hrvatskim tvrtkama - iz područja trgovine i prerade hrane

Politika je EIB-a odobravanje kredita nakon detaljne provjere, a zahtjev je da svaka investicija obećava brz povratak uloženog novca i osigurava dugoročnu razvojnu korist ne samo u zemlji u kojoj ulaže, nego i regiji

Piše : Lidija Kiseljak
[email protected]

           Najavljenim ugovorom o ulasku u vlasnički udjel Agrokora, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potvrđuje ulogu međunarodne financijske institucije prisutne u najviše projekata i s najvećim iznosima na hrvatskom tržištu. No, s obzirom na to da je EBRD-ova uloga važnija za tranzicijske zemlje, a Hrvatska je već u jačoj suradnji s Europskom unijom, njenu ulogu glavnog financijaša polako preuzima Europska investicijska banka (EIB).

Europska investicijska banka do sada je u Hrvatskoj najpoznatija po ulaganju u infrastrukturne projekte i to one kapitalne vezane za razvoj i integraciju u EU. Neka od ulaganja banke su projekt autoceste Zagreb-Rijeka, zatim sanacija autoceste Macelj-Zagreb-Lipovac, projekt kontrole zračne plovidbe Zagreb itd. Tom bankom upravlja Vijeće guvernera, u kojem su ministri financija država članica EU. EIB, poput IFC-a, novčana sredstva pribavlja na tržištu kapitala, a isti mu rejting, AAA, omogućava da ih dobije i dalje plasira po povoljnim uvjetima. 

U pet godina 700 milijuna eura
              Kao i ostale financijske institucije, i EIB ima za cilj Hrvatskoj pomoći u pristupanju EU, ali s mnogo značajnijom ulogom, novčani snažnijim projektima i po povoljnijim uvjetima od drugih. U Hrvatskoj su od 2001. godine, jer s obzirom na to da je riječ o razvojnoj banci EU, ona kredite odobrava zemljama Unije i onima koje imaju neki oblik ugovornog odnosa s EU, dok je, pak, EBRD prisutan u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, uključujući i bivše zemlje SSSR-a.

Oko 84 posto sredstava EIB odobrava zemljama članicama Unije, a ostali dio zemljama kandidatima ili vezanima za Uniju tek kroz početni oblik suradnje. Od 2001. godine banka je u našu zemlju uložila oko 700 milijuna eura zajma, a više od 51 posto usmjerila u gradnju i sanaciju transportne infrastrukture. Drugi, manji dio odnosi se na već započeta ili planirana ulaganja na području zdravstva, pročišćavanja voda i sl. Inače, politika je banke odobravanje kredita nakon detaljne provjere, a zahtjev je da svaka investicija obećava brz povratak uloženog novca i osigurava dugoročnu razvojnu korist ne samo u zemlji u kojoj ulaže, nego i regiji. Već prvi odobreni krediti banke bili su povoljni, s pet godina počeka i rokom otplate na 20 godina.

Ulazak stranih kreditora počeo je stvaranjem monetarne suverenosti Hrvatske, a važnost su imali jer su našu zemlju kreditirali u vrijeme kad je bilo gotovo nemoguće doći do kapitala izvan zemlje, a niti ga u Hrvatskoj nije bilo dovoljno. Krediti u ranijem razdoblju bili su namijenjeni tranzicijskom napretku, a posljednjih godina na bolju prilagodbu naše zemlje za ulazak u EU, ili kroz savjetodavne usluge ili davanjem kredita za potrebe reformi, pomoći za lakše korištenje pretpristupnih, a kasnije i strukturnih fondova Unije i sl.

EBRD je do sada u Hrvatsku uložio oko 1,3 milijarde eura. U velikom dijelu projekata banka je ušla i u vlasničku strukturu, ponajprije u bankarski sektor, trgovački, prehrambeni i farmaceutski te u fondove i osiguranja. O tome hoće li u neku tvrtku plasirati novac ili ući u vlasničku strukturu ovisi u prvome redu o želji tvrtke, kaže predstavnica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlote Ruhe.
- U pojedinoj od njih zadržavamo se oko 5 do 7 godina, što ovisi o kompaniji, tržištu i mogućnostima banke da se u investiciji zadrži. Ove smo godine potpisali 10 milijuna eura vrijedan kredit s Raiffeisen leasingom za financiranje malih i srednjih tvrtki, a u istu svrhu planiramo ove godine potpisati nekoliko kreditnih linija s lokalnim bankama.

Očekujemo i potpisivanje kreditnog ugovora u iznosu 50 milijuna eura za željeznicu Zagreb-Rijeka te 40 milijuna eura vrijednog kredita s HAC-om za riječki Bypass. Aktivni smo i u municipalnom kreditiranju, poput onoga za gradski prijevoz u Puli te pročišćavanje otpadnih voda u Puli i Rijeci. Isti projekt vezan za pročišćavanje vode planiramo napraviti i u Sisku kako bismo pomogli tom gradu u odobravanju sredstava iz IPA fonda. U Zagrebu, pak, radimo sa Zagreb Holdingom u vezi priprema izdanja obveznica.

Zajmovima pomažemo i hrvatskim tvrtkama koje se šire u regiji, kao npr. Luri u njenoj akviziciji u Srbiji. Banka će u sljedećem razdoblju biti vrlo aktivna u pomoći pripreme Hrvatske za ulazak u EU, a što je bio isti slučaj i s drugim zemljama, novim članicama Unije. S tvrtkama iz pojedinih gradova radimo na financiranju jedinica lokalnih jedinica. To je veoma važno zbog pripreme za EU, ponajprije zbog korištenja sredstava iz fondova. Posljednje dvije godine banka je sve jače prisutna u javnim projektima, a jedan od njih je modernizacija Luke Dubrovnik. EBRD provodi zajedničke projekte i usko surađuje s drugim institucijama poput EIB-a, Razvojne banke Vijeća Europe i Svjetskom bankom - kaže Ruhe. 

IFC usmjeren u financijski i proizvodni sektor
           Članicom Svjetske banke Hrvatska je postala godine 1993. godine. U početku su njeni zajmovi bili usmjereni na infrastrukturu, gdje je uloženo i najviše sredstava, oko 63 posto, a zatim u sektore poljoprivrede i šumarstva, prava, pravosuđa i javne uprave, financija, zdravstva, zaštite okoliša i poduzetništva.

Do sada je u našu zemlju uložila oko 1,2 milijarde dolara u 24 projekat te osigurala nekoliko darovnica vrijednih 27 milijuna dolara. Europska i Svjetska banka imaju nekoliko zajedničkih projekata u našoj zemlji, primjerice u projektu rekonstrukcije cesta, modernizacije željeznica, komunalne ekološke infrastrukture itd. Svjetska je banka, između ostalog, izradila i strategiju pomoći za RH do 2008. godine, kojom želi podržati provedbu reformi i rasta, a u cilju lakšeg pristupa EU. S našom Vladom banka pregovara o zajmovima PAL, za strukturalnu prilagodbu primjerice u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnoj upravi, te SAL, namijenjenom restrukturiranju gospodarstva.

IFC, dio grupacije Svjetske banke, iako je najaktualniji postao nakon slučaja Viktor Lenac, u Hrvatskoj djeluje već 11 godina. Dio je grupacije Svjetske banke, ali, za razliku od banke, vlasnički ulazi u društva, ulaže u privatni sektor prema komercijalnim načelima i bez državnog jamstva. Jedno od takvih ulaganja bio je u Lenac, poznato zbog toga jer su između Vlade i IFC-a trajali dugotrajni pregovori u vezi izlaska te institucije iz brodogradilišta, a nakon što je Lenac završio u stečaju. Projekti IFC-a uglavnom su usmjereni u financijski i proizvodni sektor.

Njihova vrijednost, vlasničkih i investicijskih je oko 173 milijuna dolara, iako je na raspolaganje stavljeno oko 370 milijuna dolara. Prisutan je u istraživačkom centru u Plivi, Belišću, Lidlu, PBZ-u, Croatia banci, Erste banci, Alpe Jadran banci, CC Partnership L.P.-u te Poteza Adriatic fondu. U ovoj je godini planirano potpisivanje dvaju kreditnih ugovora s tvrtkama iz područja trgovine i prerade hrane, najavljuje predstavnica IFC-a za Hrvatsku Magdalena Šoljakova. Fokusirat će se i ubuduće na sektore koji imaju strategiju rasta i razvoja, poput sektora prerade hrane, turizma, infrastrukture, uključujući energetiku, te na javno-privatno partnerstvo. Vezano za JPP već su počeli razgovori s domaćom Vladom. Na takvim projektima IFC radi i u drugim zemljama, ili kroz savjetodavne usluge ili izravno financira privatnog investitora u projektu JPP, objašnjava Šoljakova.

IFC je najveća multilateralna financijska institucija na svijetu, prisutna već 50 godina. Od osnutka do danas uložio je u razvoj više od 50 milijardi dolara u više od 3.000 tvrtki, u 140 zemalja u razvoju. Samim time ona i ulaže u projekte koji su profitabilni i pridonose razvoju. IFC se financira na međunarodnom tržištu kapitala i preko grupacije Svjetske banke. S obzirom na rejting AAA, omogućeno im je povoljno financiranje.

Razvojna banka Vijeća Europe do sada je u našu zemlju financirala u 10 projekata vrijednih 206 milijuna eura, prije svega u zdravstvo, obrazovanje, kulturno naslijeđe, srednje poduzetništvo, povratak izbjeglica itd.

Uz sve te institucije, nije nebitno spomenuti i MMF, preko kojeg pri sklapanju aranžmana također povučemo sredstva. Prilikom sadašnjeg aranžmana povučeno je 141,3 milijuna dolara.