Arhiva
Europska Unija izdvaja pola milijarde eura za otpuštene
5. ožujka 2006.
Ovih bi dana Europska Komisija trebala otkriti detalje o tome kako će alocirati 500 milijuna eura za borbu protiv neželjenih učinaka globalizacije
Europski su se lideri još u prosincu dogovorili oko utemeljenja "fonda za globalno prilagođavanje" čijim bi sredstvima pomagali u prekvalificiranju i pronalasku novog zaposlenja radnicima unutar EU koji su pogođeni restrukturiranjem tvrtki zbog globalizacije.
No, sredstva fonda neće biti korištena za pomaganje tvrtkama koje su u problemima da bi se spriječilo njihovo zatvaranje ili da ih ne preuzme drugi ulagač. Umjesto toga, gotovina će biti korištena za dodatak pomoći koja se već pruža radnicima proglašenima tehnološkim viškom.
Iako će biti komplementarna već postojećim potporama nezaposlenima na nacionalnom, regionalnom ili lokalnom nivou, sredstva iz fonda bit će isplaćivana samo u slučajevima kad su otpuštanja imala veličinu i utjecaj koji se osjetio na razini Europske Unije.
Neposredan povod za cijelu priču oko pomoći pri prekvalifikaciji je objava Hewlett Packarda od 12. rujna 2005. da će do 2008. godine smanjiti broj zaposlenih za 1.240 u Francuskoj, što je četvrtina radnika u toj državi. Sindikati su odmah objavili da ta tvrtka kani otpustiti 5.969 radnika u cijeloj Europi u istom razdoblju. HP-ove dionice odmah su narasle nakon ovih objava. Hewlett Packard ima sjedište u Kaliforniji, a u Europi upošljava 45.000 osoba, od čega je polovica u Francuskoj, Njemačkoj i Britaniji. HP u Hrvatskoj pak ne otpušta nikoga jer mu je u prošloj godini prodaja narasla za 110 posto.
Također, novac neće biti isplaćivan povrh isplata koje idu drugim kanalima financiranja iz fondova EU, poput onih za regionalni razvoj.
Iako je dogovor o sredstvima "antiglobalizacijskog" fonda postignut na pregovorima o proračunu Europske Unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine, taj fond neće biti uključen u izdatke planirane u lanjskom prosincu. On će se financirati korištenjem novca koji je "de-angažiran" - dakle, alociran unutar ukupnog proračuna, ali nije utrošen.
Ipak, još se mora točno odlučiti i definirati precizne kriterije načina na koji nacionalne vlade mogu zahtijevati novac iz fonda, kako će se novac alocirati te odakle će ga se uzimati.
Ideja korištenja novca Europske Unije za pomoć ljudima pri promjeni posla već je bila razmatrana nekoliko puta, ali nikada nije dobila podršku nacionalnih vlada.
Ipak, ta je ideja opet došla na dnevni red nakon gubitka posla za stotine radnika što je najavio Hewlett-Packard u Francuskoj. Ta je najava pak nagnala francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca da optuži Bruxelles za pasivno držanje u trenucima dok europski građani gube zaposlenja.
Sve u svemu, slaganje oko utemeljenja tog fonda bila je jedna od lakših odluka koje su čelnici država EU morali donijeti na pregovorima o proračunu Unije u prosincu. Europska je javnost odluku o utemeljenju fonda shvatila kao pomoć pri popločavanju puta prema finalnom kompromisu između europskih liberalizatora i protekcionista. (I.Š.)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
