FED ponovno spašava globalno tržište kapitala

Burzovni indeksi američkog NASDAQ-a i NYSE-a porasli su najviše u jednom danu u posljednjih pet godina. Razlog tome je plan središnje banke SAD-a da u financijski sustav injektira čak 200 milijardi dolara, a čitava akcija koordinirana je i s monetarnim akcijama drugih zemalja

Američka centralna banka jučer je objavila plan kojim namjerava pojačati svoj program kreditiranja koji bi najviše obuhvatio upravo tržište hipotekarnih zajmova i s njima povezanih obveznica. U koordinaciji sa vodećim monetarnim vlastima, centralnim bankama Kanade, Velike Britanije, Švicarske i Europskom centralnom bankom najavljena je serija mjera koje bi trebale pomoći uzdrmanoj globalnoj ekonomiji da napokon izađe iz krize. 

Odmah nakon objave plana započela je euforija na emričkim burzama. Gotovo svi sektori bilježe rekordne poraste cijena, a najviše su profitirale banke i američke kompanije koje su pružale uslugu hipotekarnog kreditiranja.
Dow Jones indeks skočio je 416 bodova ili 3,55 posto, na 12.156 bodova, što je njegov najveći dnevni uspon od ožujka 2003. godine. S&P 500 indeks osvojio je 3,7 posto, zabilježivši najveći dnevni skok još od listopada 2002, i dosegnuo 1.320 bodova. Nasdaq indeks porastao je 3,98 posto, na 2.255 bodova.

Azijski Nikkei 225 indeks zabilježio je porast od 1,6 posto, na 12.861 bod, također najviše u proteklih nekoliko mjeseci.Analitičari kažu kako će daljnji oporavak Wall Streeta ovisiti o situaciji na kreditnom tržištu.
"Ključ za bilo kakav održivi uspon je poboljšanje na strani kredita. Fed čini najviše napora na poboljšanju likvidnosti u pukotinama financijskog sustava kojemu je i najviše potrebna pomoć", kaže Michael Darda, glavni ekonomist u tvrtki MKM Partners LLC.

Zahvaljujući rastu terminskih cijena barela nafte na rekordnih 109 dolara, snažno su u utorak porasle i cijene naftnih kompanija. Tako je, primjerice, dionica Exxon Mobila poskupila više od 5 posto.Dobro raspoloženje na tržištu potaknulo je i rast cijena dionica u tehnološkom sektoru, pa je, primjerice, dionica Applea poskupila 6,4, a Googlea 6,3 posto. (Amir Kulenović, Hina)