Federico Ghizzoni: Istinski oporavak tek za dvije godine

Međunarodni bankari danas djeluju trezveno, ne obećavaju skokovite profite. Jedan od takvih je Federico Ghizzoni, prvi čovjek Bank Austrije u Srednjoj i Istočnoj Europi (Head of CEE Banking Division, Bank Austria). Na tom području Bank Austria djeluje u 19 država, i u njima trenutačno drži oko 12% svoje ukupne aktive.

Piše: Milan Ilić

Ghizzonija smo sreli Beču, tijekom prezentacije »Studije bankarstva Srednje i Istočne Europe 2009«. »Potpuni oporavak od krize zahtijeva više vremena, ali privlačnost Srednje i Istočne Europe nesumnjiva je i naša posvećenost toj regiji pokazala se ispravnom strategijom«, kaže nam tom prilikom Ghizzoni. Njegova suradnica Debora Revoltella, rukovoditeljica odjela Strateške analize Srednje i Istočne Europe UniCredita, bankarske grupacije u čijem je vlasništvu i BankAustria, dodaje: »Dobre vijesti su da ćemo u 2010. godini u većini država Srednje i Istočne Europe vidjeti rast. Međutim, taj rast će biti ispod dugoročnog potencijala, a pritom je potvrđena i snažna regionalna diferenciranost.«

Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj prognoziraju se bolje šanse za brži oporavak. Nadalje, Turskoj, koju nije uveliko pogodila globalna kriza likvidnosti, poskočit će gospodarska aktivnost. Rusija će profitirati od oporavka cijena nafte i sirovina, a neke druge države od snažnih fiskalnih poticaja. Države Jugoistočne Europe i tri baltičke republike ostat će u recesiji i u 2010, iskazujući potrebu za dodatnim rebalansiranjem. Ukrajina i Kazahstan, kao i Rusija imat će pozitivan rast, ali će i one trebati vremena da se potpuno prilagode i iskoriste svoje potencijale.

Upravo u tim državama, »posebno u Rusiji, Ukrajini, na Baltiku i u Kazahstanu mora se računati s otpisivanjem trulih kredita«, odgovara na pitanje o konkretnim rizicima Ghizzoni, Istodobno podsjeća da je poslije uklanjanja opasnosti krize likvidnosti najveći izazov kreditna kvaliteta. »Osim toga kriza je, naravno, ubrzala implementaciju mjera smanjivanja troškova u cijelom svijetu, pri čemu bankarski sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi nije iznimka.«  Analitičari UniCredita smatraju da će puni oporavak bankarstva početi 2011, nakon pada od 5% u ovoj godini i očekivanog rasta od 8% u 2010. Profitabilnost će ostati prigušena u iduće dvije godine, kako zbog većih troškova osiguranja od loših kredita, tako i zbog otpisivanja onih koji su se takvima već pokazali.

Hrvatska će, prema navedenoj studiji, poslije ovogodišnjeg pada BDP-a od 6,2%, u 2010. također zabilježiti pad od 1,5%, a tek u 2011. ponovno imati neveliki rast, od 1,2%. Prema tome, ni za dvije godine u Hrvatskoj neće biti bolje nego danas, smatraju prognostičari UniCredita. Istodobno, rizik poslovanja u Hrvatskoj potkraj ovog listopada smatrao se znatno nižim od onog u Ukrajini i Latviji, slično visokim kao u Kazahstanu i Rumunjskoj, višim od onog u Bugarskoj, Turskoj, Rusiji i Mađarskoj te znatno višim od onog u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj.