Ferdelji: Hrvatskoj potreban strateški zaokret prema reindustrijalizaciji

Hrvatskoj treba jaka proizvodnja, a strateški zaokret prema reindustrijalizaciji prvi je korak ka oporavku i izlasku iz krize, istaknuo je danas predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA Vladimir Ferdelji na 1. kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika pod nazivom "Mi znamo kamo".

Na kongresu je predstavljen masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva koji sadrži ključne točke razvoja Hrvatske.Dosadašnja makroekonomska politika u kojoj je rast zasnovan na uslugama, zaduživanju, potrošnji, prodaji imovine i gašenju industrije je potrošena, a rješenje je u novoj doktrini u kojoj su proizvodnja i industrija osnova razvoja, rekao je Ferdelji, koji je i jedan od autora masterplana.Smatra kako je vladin program gospodarskog oporavka polučio suprotne učinke od očekivanih, odnosno gubitak 56 tisuća radnih mjesta, povećanje nelikvidnosti i inozemnog duga te pad BDP-a.Glavnom polugom deindustrijalizacije drži monetarne škare, odnosno nepovoljan tečaj kune.Monetarnu štetu izvoznicima, a korist uvoznicima, po njegovom mišljenju, čine "monetarne škare", to jest razlika između stvarnog tečaja i tečaja valute koji slijedi inflaciju. Tako izvoznicima ulazni troškovi rastu u skladu s inflacijom, a prihodi u skladu s tečajem dok je kod uvoznika obrnuto.

Stoga Ferdelji predlaže povećanje poreza na dobit neto uvoznicima za iznos monetarne koristi, a smanjenje poreza neto izvoznicima za monetarnu štetu.Masterplan ima deset područja promjena, a to su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima.Pokrovitelj 1. kongresa hrvatskih menadžera i poduzetnika je predsjednik Republike Ivo Josipović, a njegov izaslanik, predsjednikov savjetnik za gospodarstvo Boris Cota slaže se s Ferdeljijem da je prije krize Hrvatska, poput drugih zemalja srednje i istočne Europe, prošla razdoblje prosperiteta temeljenog na priljevu dužničkog kapitala te da sada treba novi model rasta. Pritom trebaju izostati pritisci na monetarnu vlast koji se, po njegovim riječima, javljaju kad izostanu reforme.Cota smatra da prilagodbu novom modelu rasta ne treba pratiti radikalna reforma tržišta rada već smjer prema "fleksigurnosti" te da Hrvatska mora pokušati razviti visokotehnološko gospodarstvo.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec je kazao kako je HOK svoje prijedloge za izradu masterplana podijelio u dvije skupine - mjere za oporavak obrtništva i mjere za jačanje strukovnog obrazovanja.Masterplan, o kojem raspravlja stotinjak sudionika kongresa, čiji su suorganizatori CROMA, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca, bit će dodatno usuglašen s gospodarskim udrugama, a onda će biti proslijeđen državnim institucijama.Na skupu je istaknuto kako će na parlamentarnim izborima menadžeri i poduzetnici podržati opciju koja u svoj program uključi najviše elemenata masterplana.

Premijer za čijeg je mandata izvoz bio veći od uvoza
Jedno od najzapaženijh izlaganja nakon uvodnog dijela 1. Kongesa hrvatskih menadžera i poduzetnika vodila je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle ističući kako je ICT sektor istinski pokretač razvoja društva, te se stoga u izradi plana o tome posebice mora voditi računa.
- Sve što može imati koristi od povezivanja uskoro će biti umreženo. Europska unija planira do 2020. godine imati umreženo 50 milijardi uređaja. Svakih tisuću korisnika širokopojasnog pristupa otvara radna mjesta, pa se danas računa da porast penetracije širokopojasnog pristupa od 10 posto nacionalnim ekonomijama osigurava jedan postotni porast BDP-a. Hrvatska je tu od 139 zemalja na 54. mjestu, ali je trend negativan. Uz široku primjenu ICT tehnologija ( što podrazumjeva infrastrukturu, spremnost i korištenje) samo u industrijskom sektoru moguće je postići pet do deset posto smanjenja potrošnje energije, a jednako je značajan utjecaj na zdravstveni, školski, okolišni sustav ili sustav državne uprave - rekla je Kovačević dodajući kako je nužno odrediti prioritete, poticati brzi razvoj ICT-a, povezati znanost, obrazovanje i proizvodnju, te razviti sustav elektroničke javne uprave.

Nakon što je domaćin Tomislav Antunović, predsjednik Uprave tvrtke Antunović istaknuo kako u energetici imamo strategiju, ali ne i volju za njenim provođenjem, govorio je prof. dr. Ante Pulić, s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističući kako za oslikavanje stanja nije dovoljno analizirati prihode, već dodanu vrijednost.  - Hrvatska agonija je zapravo počela još 2006. godine, od kada ustrajno pada indeks dodane vrijednosti. Kada se uzme u obzir opći trend u zadnjih pet godina vidljivo je da se radi o totalo promašenoj politici - rekao je Pulić. O stanju u energetici, posebice plinskom biznisu govorio je Ivan Topolnjak, predsjednik Uprave Termoplina:  - Ono što slijedi u plinskom biznisu je novi, treći paket usklađenja s direktivama EU kojima napokon trebamo ukloniti zakonske barijere za ulazak privatnog kapitala. Umjesto javne usluge kao socijalne kategorije kućanstva, energetsku djelatnost trebamo razviti kao poduzetničku i izvozno orijentiranu.

Drugi, diskusijama posvećen dio kongresa otvorio je Franjo Gregorić, bivši predsjednik Vlade RH, i jedini premijer, kako je istaknuo Ferdelji,  za čijeg je mandata izvoz bio veći od uvoza.  - Ne treba plakati nad promašajima, mnoge su promjene bile predvidljive, no nedopustivo je da se u državnim i javnim poduzećima ne preferira domaća industrija i proizvod. Izloženi smo velikim multinacionalkama, a nemamo odgovor na njihove pritiske. Plan se mora imati ako se želimo razvijati - istaknuo je Gregurić.  Od Ivana Miličića, predsjednika Uprave Končar - energetskih transformatora moglo se doznati da Hrvatsku muči i neučlanjivanje u neke od važnih financijskih organizacija, posebice azijskih, loša transportna infrastruktura koja poništava sve prednosti niske cijene rada i efikasnosti, te građevinski propisi za industriju.

U svoje osobno ime Gordana Maras, inače savjetnica u HNB-u kritizirala je već godinama instaliranu tezu da je tečajna politika cilj, a ne instrument ekonomske politike.  Inzistirati da se PDV plaća po naplati, a ne fakturi, smanjenje broja parafiskalnih nameta, smanjenje davanja za zaposlenike, transparentna i efikasna uprava, te kako postići da se sve ono o čemu je bilo govoreno i ostvari bile su glavne teme daljnje rasprave. Stanje je do te mjere katastrofalno, zaključak je menadžera i poslodavaca, da sad postoji i realna šansa da oni koji to trebaju čuti i saslušaju. No, budući da zahtjevamo strukturalne promjene, istaknuo je Ferdelji, mjere koje će se na osnovi okvirnog plana izbrusiti kroz sljedećih mjesec dana, nisu usmjerene prema postojećoj Vladi RH, već onoj koja će biti izabrana na predstojećim izborima. Stoga će HUM-CROMA i svi koji podržavaju i vide svoj prosperitet u Masterplanu, sve teze izložiti javnosti kako bi izabrali političke predstavnike koji će te mjere uvažiti i provesti.  (H/ D.T.T)