Fima i Podravka - zajednički korak prema Europskoj uniji
Uvjeren sam da Podravka može biti konsolidator u prehrambenom sektoru regije. Također suradnjom s kompanijama koje imaju iste poslovne ciljeve i strategije, poput primjerice Agrokora i Vindije, može napraviti sjajan posao
Razgovarao: Miodrag Šajatović
[email protected]
Kako to u hrvatskoj javnosti najčešće biva, o nekoj se temi senzacionalistički piše nekoliko dana, a da se ne uđe u suštinu priče. Tako je bilo i s viješću da je varaždinska investicijska kuća Fima odlučila povećati svoj vlasnički udio u koprivničkoj Podravci s desetak na 25 posto. Nove su vijesti prekrile tu priču, ali je ona ostala vrlo bitna za sve stakeholdere Podravke, ali za neke druge hrvatske tvrtke koje čeka ubrzana prilagodba prije ulaska u EU.
U svom prvom razgovoru na temu jače prisutnosti Fime u Podravci, prvi čovjek varaždinske grupacije Milan Horvat objašnjava suštinu namjere. Kako je riječ o jednom od najiskusnijih 'igrača' na hrvatskom tržištu kapitala, razgovor je bio i prilika da se analiziraju najnoviji događaji na hrvatskom tržištu kapitala.
• Fima je u posljednje vrijeme najčešće spominjana zbog Podravke. Koji je vaš interes ulaska u Podravku ili za koga to radite?
- Fima kao poslovno-financijska grupacija u Hrvatskoj ima cilj kontinuirano stvarati dodatne vrijednosti za klijente, dioničare i zaposlene. Nama je strateška orijentacija ulaganje u ključne kompanije u Hrvatskoj, odnosno ulaganje u kompanije koje razumiju što se događa i što se mora dogoditi u regiji u sljedećih nekoliko godina. Uz mogućnost i svjesnost značaja širenja u regiju, takve tvrtke neizostavno su konsolidatori svojega vlastitog biznisa u Hrvatskoj. Kompanije su to koje znaju i mogu, i koje kao takve imaju šanse preživjeti u uvjetima poslovanja EU. Analizirajući koje su to kompanije u Hrvatskoj, a uzimajući u obzir svoje ciljeve te realnu mogućnost ulaska, zaključili smo da je upravo Podravka jedna od njih. Drugi razlog je taj što znamo da ako Podravka ovo ne učini sama, onda će to sigurno učiniti netko drugi. Kao što je bilo u slučaju Plive. Sukladno svojoj poslovnoj politici kao i strategiji ulaganja, mi smo kod stjecanja 10,64 posto najavili mogućnost kupnje udjela u Podravci do 25 posto.
• I smatrate da možete biti ti koji će Podravci u tome pomoći?
- Zasigurno da. Fimin je cilj i poslovni izazov ući u vlasničku strukturu Podravke i zajedno s njima preuzeti odgovornost za promjene koje neosporno dolaze. Da to znamo i možemo, u to sam uvjeren kao što smo već pokazali na primjeru Varteksa, gdje smo se uključili u vrijeme velike krize u njihovu poslovanju i u protekle četiri godine uspješno surađujući s Upravom i Nadzornim odborom postigli temeljitu preobrazbu u kvaliteti poslovanja. Mi smo svoju strategiju predstavili prvo Upravi, Gradu Varaždinu, Varaždinskoj županiji, sindikatima, bankama i državi, a i ostalim dioničarima te dobili potporu svih stakeholdera. Danas imamo rezultate kojima smo svi dali svoj doprinos i njima se itekako ponosimo.
• Dakle, želite biti lider promjena u kompanijama, ali bez njihova preuzimanja?
- Točno. Nije potrebno preuzimati ovakve kompanije, već s njima surađivati u tom procesu. U današnjem modernom poslovanju kraj toliko zainteresiranih stakeholdera, nužno je surađivati kako bi se iskoristilo znanje i kapital svih zainteresiranih i tako ispunila njihova očekivanja i interesi. Mi u Fimi u tome imamo puno iskustva jer smo dijelili i znanje i kapital kako bismo mogli sudjelovati u velikim projektima. U Varteksu smo krenuli s devet posto, povećali svoj udio na 22 posto, gdje smo i dan danas, a u međuvremenu su se uključili i mnogi novi investitori. Za to je vrijeme vrijednost dionice porasla pet puta. Stvorena vrijednost i prepoznatost kvalitete kompanije u široj javnosti naš je način stvaranja dodatne vrijednosti za svoje klijente, dioničare i zaposlene.
• Nije li možda Podravka nešto drugačiji slučaj, odnosno i teži, zbog upletenosti politike?
- Podravka jest nešto drugačiji slučaj, radi se o bitno većoj kompaniji, pa su samim time i unutarnji odnosi složeniji.
• Kakvo je stajalište Fime prema trenutačnoj Upravi Podravke?
- Uprava Podravke tijekom proteklih godina pokazala je da shvaća, želi, zna i može.
• Što bi Podravka nužno trebala učiniti?
- Svaki proces restrukturiranja kreće od kvalitetna upravljanja troškovima, što je u Podravci već započeto. Jednako tako, važno je konačno streteško pozicioniranje Podravke kako bi se do kraja definirali ciljevi uspješnog pozicioniranja i poslovanja na zahtjevnom europskim tržištu. Nakon toga je bitno dosljedno i beskompromisno provoditi zadane ciljeve.
• Kako ste financirali ulazak u Podravku?
- Fima surađuje s velikim brojem banaka u Hrvatskoj i inozemstvu. S obzirom na veličinu ovog ulaganja, ugovorili smo kreditiranje s investicijskom bankom Merrill Lynch kroz njihov ured u Londonu.
• To je isključivo kreditna linija?
- Da
• Koja je izlazna strategija za Fimu?
- Kao što sam u uvodu rekao, naša je strategija ulaganje u ovakve kompanije i ne vidim razloga zbog kojih bismo izlazili iz ovakvih ulaganja. Podravka je u prvoj kotaciji i nama je cilj permanentno povećavati njezinu vrijednost.
• U kojem roku?
- Ako me pitate za kredit, mi ga imamo na tri godine, uz mogućnost prolongata za sljedeće tri godine.
• Kako komentirate napise da ste vi samo posrednik u kupnji dionica za menadžment?
- Ako je naša komunikacija s Upravom Podravke protumačena kao naše posredovanje za njih, radi se o nerazumijevanju procesa ulaska u strateško partnerstvo. Svaki takav posao počinje razgovorom s Upravom.
• Što kaže Vlada?
- Konkretne razgovore na tu temu s Vladom do sad nismo imali. Daljnjim tijekom procesa svakako će biti dobrodošlo i potrebno razgovarati s predstavnicima Vlade kao važnim dioničarem.
• Gdje vidite Podravku za tri godine?
- Nastavkom i snažnim dinamiziranjem započetih procesa, uvjeren sam da Podravka može biti konsolidator u prehrambenom sektoru ne samo Hrvatske nego i šire regije. Također, suradnjom s kompanijama koje imaju iste poslovne ciljeve i strategije, poput primjerice Agrokora, Vindije, može napraviti sjajan posao za svoje dioničare, zaposlenike, ali i državu.
• Je li odabir Podravke povezan i sa sve većom ulogom prehrambenog sektora?
- Da, naravno. Prehrambeni sektor u globalnim gospodarskim uvjetima postaje jedan od najpropulzivnijih i investicijski najprivlačnijih sektora. To se najbolje vidi kroz razvoj i rast novih mnogoljudnih gospodarstava poput Kine, Indije, Rusije i Brazila. U hrvatskim uvjetima, a u suradnji s potencijalima turističkog sektora, Hrvatska može postići izniman rast i na domaćem tržištu.
• Je li upravo uloga investicijskih kuća u budućnosti da budu one koje će pokretati takve procese u pojedinim kompanijama?
- Hrvatska ima razvijeno tržište kapitala i njegovim sudionicima trebaju uspješne kompanije. Investicijske kuće, privatni equity fondovi ili jaki poduzetnici kao pojedinci, već se sada uključuju i preuzimaju odgovornost u takvim procesima.
• S obzirom na to da je Fima prisutna i u Srbiji, jesu li primijećeni neki problemi u poslovanju, s obzirom na tamošnje političko stanje?
- Ne, niti problemi, niti ekscesi. Na srbijanskom tržištu formirali smo ekipu koja danas ima 40 zaposlenika, a naš fond osnovan tamo danas je drugi po veličini. U potpunosti smo zadovoljni ostvarenim rezultatima na srbijanskom tržištu te očekujem da će Srbija svoju katarzu proći u idućem razdoblju te će za godinu do dvije ostvariti dobar iskorak.
• Osim Srbije, gdje je Fima još nazočna i koji su planovi daljnjeg širenja?
- Prisutni smo u BiH gdje u ovom trenutku imamo gotovo jednaku infrastrukturu kao u Hrvatskoj, izuzevši fondove koji se tamo još nisu razvili. Sredinom prošle godine otvorili smo brokersku kuću u Ukrajini i u ovom kratkom razdoblju poslovanja uspjeli smo ući među trideset najvećih kuća po prometu, od oko 180 koliko ih ima na tamošnjem tržištu. S obzirom na takvo poslovanje, uspjeli smo i u prvoj poslovnoj godini pokriti sve troškove prihodima. Procesi ulaska na nova tržišta traju godinama i u njima je iznimno važan dobar tajming, odnosno prepoznavanje trenutka kada je na kojem tržištu prava prilika. Sukladno strategiji poslovanja, u idućem razdoblju planiramo kick off na tržištima Kazahstana, Makedonije i Kosova, dok ćemo u svim zemljama u kojima poslujemo nastaviti jačati svoju poziciju, šireći cjelokupnu ponudu sukladno procjeni svojih analitičara i stručnjaka.
• S obzirom na planove širenja, a istodobno i potrebne troškove koje će donijeti nova regulativa na tržištu kapitala i postrožena na bankarskom tržištu, mislite li nekoga financijski uključiti u cijeli proces?
- Fima se razvija 17 godina i sada smo već prepoznatljivi na tržištu. Naše dosadašnje širenje bilo je postupno, a takvo će biti i ubuduće. Sve naše kompanije imaju adekvatan kapital potreban za uspješno poslovanje na tim tržištima. Svoj razvoj financiramo iz vlastitih sredstava, bankarskih kredita, a mogu najaviti da pregovaramo s IFC-om, fondom Svjetske banke koji je spreman sufinancirati naš razvoj u regiji.
• Koliko je financijski teška ta potpora IFC-a i čime je uvjetovana?
- Mi pregovaramo s IFC-om da nas podrži u razvoju s 50 milijuna eura. Due dilligence naše grupacije s njihove strane je u tijeku, a njegove rezultate kao i završetak procedure očekujemo do kraja travnja.
• Bi li vaše planove mogla usporiti moguća recesija na tržištu?
- Sukladno svojoj poslovnoj strategiji Fima je prilično oprezan investitor. Osobno sam mišljenja da na globalnoj razini nema recesije. Velike i propulzivne ekonomije poput Kine najavile su i za ovu godinu visoke stope rasta, a kriza izazvana hipotekarnim kreditima u SAD-u nije izazvala recesiju. Preslagivanja i čišćenja bilanci velikih financijskih institucija nisu izazvana samo spomenutim hipotekarnim kreditima i njihovim derivatima, već i prelaskom s međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) na MiFID, tj. na Direktivu EU o tržištima financijskih instrumenata.
| • Tržište kapitala od početka godine pada. Kakva je vaša poruka ulagačima? |
| - Svi ključni pokazatelji upućuju na to da su domaće kompanije od 20 do 40 posto podcijenjene. Stoga je sada i pravo vrijeme za ulazak na tržište. Kao što se u posljednjih godinu dana sve prebrzo dogodilo u smislu pozitivnog, tako je i prebrzo nastupilo negativno razdoblje. Nekad su se ti procesi događali u duljem razdoblju, ali zbog veće globalne povezanosti sada traju kraće. Stoga je ovo što se sada događa samo korekcija, a ne kriza.
• Govorite o podcijenjenosti tržišta, dok istodobno brojne institucije na tržištu kapitala govore o precijenjenosti. Koji su kriteriji izračuna? |