Financijska industrija zaliječila rane

Domaća je financijska industrija relativno dobro podnijela krizu. Među ostalim zato što se odmah pretvorila u krizu realnog sektora. No pritom su neki ipak zaradili više ožiljaka.

piše Gordana Gelenčer
[email protected]

Zbog dobre kapitalizacije i povratka štediša pod nerizično okrilje banke su doživjele najmanje trauma, no zato je fondovska industrija prilično nemilosrdno 'pročišćena', a konsolidacija još traje. Neki su poput faktoringa čak i profitirali, jer je u nelikvidnim vremenima keš postao najtraženijom robom. Kako kretanja na tržištu do kraja godine ocjenjuju sami financijaši? Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da su početak godine obilježili stabilniji uvjeti na svjetskim tržištima, što je rezultiralo dovoljnom ponudom kapitala za rizičnija tržišta poput našeg.- U uvjetima stagnacije štednje i smanjenja potražnje za kreditima, ponajprije investicijskim, nema potrebe za većim priljevom inozemnog kapitala, stoga se porast opreza investitora i mogući zastoj u priljevu inozemnog kapitala ne bi trebali loše odraziti na pad cijene kapitala na domaćem tržištu. Ako se averzija inozemnih investitora prema riziku poveća, država će se do kraja godine morati više zaduživati kod kuće. Budući da su banke suočene s padom potražnje za kreditima u privatnom sektoru, spremne su povećati ponudu kredita državi, pa bi se i proračun mogao povremeno financirati iz viška likvidnosti na tržištu. No to neće rezultirati istiskivanjem privatnog sektora jer se potražnja neće povećati dovoljno da apsorbira višak likvidnosti banaka - procjenjuje Starčević.

Blago, ali pozitivno
Damir Odak, prvi čovjek OTP banke, kaže da je najveći problem u recesiji upravljati kreditnim rizicima.- Sada se malo može učiniti jer izloženosti postoje i njihovo je servisiranje fiksna obveza. OTP banka bila je oprezna pri odobravanju kredita pa nikakve dopunske mjere nisu potrebne da se osigura profitabilno poslovanje. Najveća neizvjesnost u procjeni budućih kreditnih rizika proizlazi iz neravnoteže na tržištu nekretnina. Sadašnje cijene blokiraju trgovanje, no nejasno je na kojoj bi razini cijena tržište profunkcioniralo. Zato ne znamo kolika je stvarna kolateralna pokrivenost plasmana i hoće li rezervacije po kreditima osiguranima hipotekom pokriti sve rizike tih kredita. Banka se s tim problemom pokušava nositi kontrolom troškova - tumači Odak dodajući da će banke još smanjiti profitabilnost, prije svega zbog povećanih troškova loših kredita, ali i zbog usporenog rasta prihoda. Analitičari PBZ-a u drugoj polovini godine očekuju slabe, ali ipak pozitivne trendove u gospodarstvu. - Očekujemo pozitivan učinak Vladina paketa. Ipak, ne treba brzo očekivati stope rasta prije 2008. godine. Ove će godine štednja u bankama umjereno rasti unatoč rastu nezaposlenosti i padu životnog standarda. Naime, u kriznim vremenima građani često odgađaju odluke o potrošnji trajnih potrošnih dobara i tako povećavaju štednju. Dakle, stanovništvo se priprema za teška vremena i mogući gubitak posla. S druge strane nema razloga očekivati neki dinamičan rast štednje ili kredita - ocjenjuju u toj banci.

Makrookvir
Makroekonomski okvir za ovu godinu upućivao je na trend postupnog oporavka najrazvijenijih svjetskih gospodarstava. Grčka je kriza te trendove stavila pod znak pitanja, no njezin konačni učinak još nije poznat. Zato ostatak godine neće biti lagan ni bankama. - Važno je imati jaku strukturu bilance jer samo banke s jakim kapitalom mogu zadržati tržišno povjerenje. Spremni smo podržati financiranje projekata svih poduzetnika koji su pokazali da su sposobni voditi tvrtku u kriznom vremenu i koji su pripremili razvojne planove. Prva polovina ove godine za najveći broj poduzetnika bit će obilježena restrukturiranjem poslovanja. Upravo smo zato uveli programe restrukturiranja i reprogramiranja poduzeća koja su upala u probleme, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja - poručuju iz PBZ-a.

U Hypo banci potvrđuju da kreditna aktivnost ostaje suzdržana, no kažu da će banke i dalje financirati kvalitetne projekte te nagraditi manje rizične klijente jeftinijim financiranjem. - Očekujemo jednoznamenkasti rast bankarstva ove godine. Problem potražnje neće nestati zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti i daljnjeg pada realnoga raspoloživog dohotka. U takvoj situaciji ni mogući blaži pad kamata vjerojatno neće pridonijeti oporavku plasmana. Oporavak kreditiranja stanovništva moguć je tek nakon oporavka nesubvencioniranog kreditiranja poduzeća te koliko-toliko znatnijeg zapošljavanja, do kojeg će doći u drugoj polovini 2011. Naša će banka zahvaljujući konzervativnom upravljanju rizicima i rezervacijama ovu godinu završiti uz bolji rezultat dijelom i zato što je naša poslovna strategija podržavati izvozno i proizvodno orijentirane tvrtke - poručuju iz Hypa.

Rast kredita
Alen Kovač, analitičar Erste banke, dodaje da će banke zbog troška rizika koji raste biti opreznije u financiranju poduzeća i stanovništva. No ionako nema znakova oporavka potražnje za kreditima. - To je vidljivo u dugoročnom kreditiranju poput stambenog te kreditiranju dugoročnih investicija poduzeća. Stabilizacija i oporavak nužan su preduvjet oživljavanja potražnje. Tomu će u prilog ove godine ići stabilizacija kamatnih stopa na kredite, ali i određene naznake gospodarskog oporavka u drugom dijelu godine - procjenjuje Kovač. U banci predviđaju da neće rasti kreditiranje građanstva, no zato u poslovanju s pravnim osobama očekuju rast kredita od četiri posto. Banka je, kažu, u prvom tromjesečju ove godine ostvarila dobre rezultate, i to zato što je tržišna kretanja ranije ugradila u planove za ovu godinu. Dobit banaka nakon oporezivanja u prvom je tromjesečju iznosila 1,01 milijardu kuna, što je 7,2 posto manje nego lani u isto vrijeme. S obzirom na manju razinu profitabilnosti od usporedivih zemalja u okruženju, daljnji veći pad profitabilnosti u bankovnom sustavu imao bi i negativne posljedice na domaće gospodarstvo, upozoravaju u Ersteu.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, kaže da u uvjetima ograničenja alternativnih izvora (izravno zaduživanje u inozemstvu, domaće tržište kapitala) i nelikvidnosti ne iznenađuje rast potražnje poduzeća za kreditima. - U nastavku godine očekujemo zadržavanje pozitivnih stopa rasta kredita poduzećima. Tomu će pridonijeti i odobravanje kredita poduzećima u suradnji s HBOR-om u sklopu modela A. Vladine mjere za rješavanje nelikvidnosti trebale bi potaknuti potražnju za kreditima poduzeća u državnom vlasništvu. No veći rast kreditne aktivnosti u sklopu modela B ne treba očekivati. Naime, ne treba očekivati znatniji rast kapitalnih ulaganja s obzirom na izgledan nastavak pada prodaje na domaćem tržištu te spori oporavak inozemne potražnje - tvrdi Šantić.

Neprofitabilna industrija
No koliko je god bankarima teško, nije ni izdaleka kao osiguravateljima. U Allianzu kažu da je najveći problem što su kao industrija neprofitabilni.- To nije problem od jučer, kriza ga je samo gurnula u prvi plan. Sigurno nam ne pomaže ni namet HZZO-a iako sa smanjenom stopom od sedam posto. Zbog smanjenja kamata na depozite ne možemo očekivati tako dobre povrate od investicija kao 2009. Procjenjujemo da će neživot pasti tri do pet posto, a za životna osiguranja teško je davati konkretne prognoze. Vjerujemo kako bi svi bili zadovoljni da na kraju ove godine tržište bude na nuli - kažu. Predviđamo godinu znatno težu nego što je bila 2009., bit će to godina nastavka stagnacije ukupnog tržišta osiguranja, poručuju iz Uniqa osiguranja.

- Kriza će se podjednako odraziti na premije svih vrsta osiguranja iako će veći potencijal rasta i ove godine imati zdravstveno osiguranje. Ostajemo pri svojim planovima o dvoznamenkastom rastu premije i ove godine, a što se tiče rezultata, oni će biti na razini prošlogodišnjih. Unatoč tomu u 2009. smo ostvarili najveći rast premijskog prihoda u apsolutnom iznosu na tržištu, koji je pratio i porast broja zaposlenih - odgovaraju iz Uniqe. Ni mirovinski fondovi ne brode mirno, no unatoč otpuštanjima i slabijim uplatama nisu nezadovoljni. U AZ društvu kažu kako su pokazali da jednako dobro obavljaju temeljni posao, kako u boljim tako u lošijim tržišnim prilikama. - Ispred nas još je jedna izazovna godina, za nju smo se dobro pripremili, a investicijski su rezultati nastavak dobrog trenda iz prethodne godine pa se nadamo i takvom nastavku - odgovaraju.

Preispitivanje opcija
Kriza je nedvojbeno najviše poharala fondovsku industriju. Vide li fond-menadžeri ikakve naznake oporavka? - Vlasnici društava koja dulje nisu prikupila svježu imovinu preispituju poslovne modele i razmišljaju o različitim opcijama za osnaživanje svoje pozicije ili o izlasku s tržišta. U našem društvu nije smanjen opseg poslovanja, dapače, sve veći tržišni i regulatorni zahtjevi pridonijeli su tomu da se opseg poslova proširio. Od početka ove godine nastavlja se trend većeg interesa klijenata za rizičniju imovinu mješovitih i dioničkih fondova, vjerojatno i zbog smanjenja kamata na depozite. Smanjenje prihoda građana s jedne strane upozorava na smanjen kapacitet za dugoročnu štednju i ulaganja, ali je gospodarska kriza u Hrvatskoj s druge strane upozorila i na potrebu za štednjom, što dugoročno ide u korist fondovima - procjenjuju u ZB Investu.  Marko Mišulić, fond-menadžer NFD Kapitala, kaže da bi konsolidacija u fondovskoj industriji bila poželjna i bez nesigurnih vremena jer su za kvalitetnu potporu ulagača potrebni adekvatan kapital, raznoliko stručno znanje i široka paleta proizvoda.

- Sve je to teže ostvarivo u tzv. butik društvima. Fiskalne teškoće razvijenih zemalja onemogućavaju monetarnim institucijama dizanje niskih kamata u trenutku kada rastu očekivanja rasta inflacije. Takva je situacija obično dobar poligon za rast cijena dionica, posebno 'small capova', i tržišta u razvoju. Institucionalni su investitori dosad prošli bolje jer su prije krenuli na tržište. Promatrajući dosadašnje trendove, neto uplate u naše fondove i očekivanja nastavka bikovskog trenda optimisti smo. Ali pak kako kaže poslovica: očekuj najbolje, pripremi se za najgore - poručuje Mišulić. 

Prilagodba uvjetima
Za razliku od njih stambenim štedionicama gotovo cvatu ruže. Barem tako tvrde u Prvoj stambenoj. - Kriza je najmanje zahvatila stambenu štednju jer je prema broju novih ugovora interes građana gotovo isti kao prošle godine. Bilježimo manju potražnju kredita jer se građani teže odlučuju na zaduživanje. Nedavno smo za štediše uveli mogućnost štednje već od 50 kuna na mjesec jer smatramo da je važno njegovati i razvijati naviku štednje i s manjim mogućnostima. Dvije su velike prednosti stambene štednje: visok i siguran prinos te mogućnost stambenog kredita uz fiksne kamate za cijelo razdoblje otplate. Također, važno je što se uza stambenu štednju građani manje zadužuju prilikom kupnje stana jer raspolažu ušteđenim, vlastitim sredstvima uvećanim za državni poticaj i kamatu. Kamata na štednju ovisi o roku štednje i što je rok štednje dulji, kamatna je stopa viša, pa tako iznosi i do 3,75 posto na godinu, što uz državne poticaje daje fiksni prinos od sedam posto na godinu - kažu u Prvoj stambenoj.

Mirko Brozović, predsjednik Uprave PBZ stambene štedionice, kaže da to nije prva kriza s kojom se susreću:- Prvi takav slučaj bio je još 2005. godine kada su državni poticaji smanjeni s 25 na 15 posto i ta je promjena trajno usporila razvoj stambene štednje u Hrvatskoj. Javne ponude dionica i tržišni 'bum' investicijskih fondova potpuno su zasjenili klasične štedne proizvode, među kojima je stambena štednja, pa ni to nisu bili ugodni trenuci. Posljednji vremenski ciklus unatrag dvije godine pokrile su banke čija se visina kamata gotovo izjednačila s kamatom stambenih štedionica. Sadašnja je situacija zapravo povoljna jer nam je godišnji prinos s uključenim državnim poticajima i fiksnom kamatom na vrhu svih štednih proizvoda. Ipak, bez obzira na prinos koji se kod nas kreće i do 8,5 posto, utjecaj krize neće moći izbjeći ni stambene štedionice - tumači Brozović. Razlog je, kaže, u manjem broju novih klijenata i većem broju raskinutih ugovora, što utječe na stagnaciju depozita u stambenim štedionicama. No kako takva situacija nije iznenađenje, u planu za ovu godinu sve su poslovne aktivnosti prilagođene otežanim uvjetima poslovanja, pa očekuju da će rezultati biti kao prošlogodišnji.

Računi javnih tvrtki
Koliko je krizom profitirao faktoring možemo samo nagađati, jer su faktoring-društva mahom zaobišla naš upit. Odgovorio je samo Mile Mihaljević, predsjednik Uprave Croatia faktoringa, koji kaže kako je točno da je kriza potaknula potražnju za tom vrstom usluge, no smanjio se broj i opseg poslova i tvrtki koje mogu dobiti takvu uslugu. Ove se godine nada blagom rastu i stabiliziranju poslovanja zbog odluke države da javna poduzeća počnu plaćati svoje račune. Kaže da će ove godine ostvariti približno jednake rezultate kao lani.Kada se sve zbroji i oduzme, ovo će biti godina životarenja i preživljavanja. Za dizanje glave iznad vode treba pričekati iduću godinu iako mnogi inozemni analitičari bolja vremena vide tek 2012. ili čak 2013. godine.