Financijski dug slovenskih kompanija povećan 27 posto

Likvidnost slovenskih banaka ove se godine smanjila, a budući da su im nedostupni strani dugoročni krediti zbog neoperativnosti državnih jamstava, sve više velikih kompanija najavljuje drastično smanjivanje ulaganja, prenosi u ponedjeljak slovenski tisak.

Financijski dug 40 najvećih slovenskih kompanija s dionicama izlistanima na Ljubljanskoj burzi lani se povećao za 27 posto i sad iznosi 5,6 milijardi eura, a dodatnih 2,5 milijarda eura iznosi dug raznih holdinga, poput Istrabenz holdinga i Infond holdinga, navodi u poslovnom prilogu ljubljanski dnevni list "Dnevnik". List dodaje da su zbog prekomjernog zaduživanja prijašnjih godina ugroženi razvoj i poslovanje mnogobrojnih tvrtaka, a drastične rezove u ulaganjima najavile su i velike tvrtke poput Gorenja, Mercatora ili Petrola.

Slovenska središnja banka upozorila je da se pogoršava strukturna likvidnost banaka, koje bez stranih izvora na održiv način ne mogu kreditirati domaće gospodarstvo, piše u poslovnom prilogu od ponedjeljka vodeći slovenski dnevnik, ljubljansko "Delo". S druge strane, vanjski dug, kad je riječ o državnom dugu i dugu za koji je jamstva dala država u doba prošle vlade, porastao je s 3,7 milijarda eura u 2004. na 9,1 milijardu eura prošle godine, navodi list.Izvješće o financijskoj stabilnosti koje slovenska središnja banka objavljuje jedanput na godinu pokazalo je da se slovenske banke susreću s teškoćama u servisiranju vanjskih dugova, a ne mogu se zaduživati na stranome financijskom tržištu bez državnih jamstava, navodi "Delo".

List podsjeća kako - zbog neslaganja o davanju tzv. "tajkunskih" kredita i problema vezanih uz vodstvo Nove Ljubljanske banke (NLB) - Pahorova vlada još ne provodi usvojeni zakon o državnim jamstvima.Za jamstvo države - da bi mogli izdati obveznice ili se zadužiti u stranim bankama - zahtjeve su podnijele NLB i Abanka, ali jamstva još nisu odobrena, navodi ljubljansko "Delo". Još lani, prije nego što je počela financijska kriza, slovenske su banke po ocjeni središnje banke imale relativno nizak postotak loših plasmana, koji se procjenjivao na 1,8 posto njihove ukupne aktive, ali se očekuje da će se ove godine njihove loše tražbine znatno povećati, piše list.Zbog toga neki najavljuju opasnost da će neke banke ove godine poslovati s gubitkom i biti prisiljene smanjiti troškove te provesti dodatnu dokapitalizaciju, navodi "Delo".  (H)