Fischer: Administracija u Hrvatskoj treba biti na usluzi ulagačima

Novi njemački veleposlanik u Hrvatskoj dr. Bernd Fischer kaže da je u Hrvatskoj rastao broj noćenja usprkos manjem broju turista iz Njemačke, što pokazuje fleksibilnost hrvatskih operatera.

razgovarao Vanja Figenwald

Dobri odnosi Njemačke i Hrvatske, posebice u gospodarskom smislu, otporni su, čini se, i na globalnu financijsku krizu, što dokazuje otprilike četiri milijarde eura planiranih ulaganja njemačkih tvrtki u Hrvatskoj. Područja na kojima će se najviše ostvariti ta ulaganja jesu opskrba energijom (elektrane i LNG terminal), turizam, zračne luke i tehnologije na području zaštite okoliša. Uz to čini se da je interes njemačkih tvrtki još velik usprkos nizu problema na koje se pozivaju i njihovi kolege iz drugih stranih gospodarskih predstavništava u Hrvatskoj i iako se raspoloženje promijenilo nagore, tako da je ove godine 11 posto manje anketiranih tvrtki izjavilo da očekuje zadovoljavajuće ili bolje poslovanje u 2009. O tome, ali i nizu drugih pitanja, razgovarali smo s veleposlanikom Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj, dr. Berndom Fischerom, koji je na dužnost stupio u ožujku ove godine.

• Spominje se iznos od oko četiri milijarde eura njemačkih investicija koje čekaju realizaciju u Hrvatskoj. Na što se odnose ta ulaganja i tko su ulagači?
- Prije svega, riječ je o brojci koju je izračunala ovdašnja Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora nakon ankete koju je provela među svojim članstvom. Taj je iznos poslije, kad je bivši premijer posjetio kancelarku Merkel u travnju, predstavljen i hrvatskoj Vladi. Područja na koja se ta ulaganja uglavnom odnose jesu energetika i infrastruktura. Ima, jasno, i drugih industrija poput turizma i poljoprivrede, ali svakako energija i infrastruktura.

• Kako biste opisali trenutačne odnose Njemačke i Hrvatske s obzirom na dugo prijateljstvo? U posljednje vrijeme stječe se dojam da je, imajući na umu spor sa Slovenijom, Njemačka distancirana prema cijeloj situaciji?
- Nipošto. Njemačka je sasvim sigurno zemlja koja želi Hrvatsku u Europskoj uniji što prije. Zato tvrdimo da ništa ne bi trebalo ometati taj proces, pa smo i svojim prijateljima u Sloveniji rekli da bilateralna pitanja ne bi smjela opterećivati ulazak Hrvatske u Uniju. Ipak, Njemačka, po prirodi EU, ne može preuzeti posebnu ulogu. Ona pripada Komisiji i zemlji predsjedateljici, u ovom slučaju Švedskoj.

• Ali tu je i pitanje Lisabonskog ugovora, na kojem Njemačka inzistira i prema kojem nema širenja prije njegova prihvaćanja.
- Ne bih to nazvao njemačkim stajalištem. Dijele ga mnoge zemlje članice...

• Ne sve.
- Mnoge. Taj ugovor nužan je preduvjet za napredak, i mi smo vrlo sretni što se u tom smislu događa jasan napredak. Primjerice, Češka ga je prihvatila, a i ankete u Irskoj veoma ohrabruju. Vi znate i da je uz jaku potporu njemačke Vlade postignut kompromis koji je omogućio irskoj Vladi da predstavi ugovor svom narodu. I vaša je diplomacija vrlo dobro pokazala koliko je taj dokument važan za vašu zemlju. Preostalo je još samo nekoliko potpisa, uključujući onaj našeg predsjednika, tako da smo uvjereni kako će se taj proces završiti do kraja godine.

• Iz vaše perspektive, koji su glavni problemi za njemačke investitore u Hrvatskoj? Obično se spominju spora administracija, lobiranje i manjak transparentnosti...
- Veleposlanik uvijek ima, prije svega, obvezu ne miješati se u unutarnja politička pitanja zemlje domaćina. Međutim, kad nam se obrate njemačke tvrtke u stvarima u kojima možemo biti od pomoći, iskoristimo tu priliku da razgovaramo s Vladom. U većini slučajeva riječ je o uobičajenim nesporazumima.

• Neki recentni primjeri tih nesporazuma?
- Nikakvi o kojima bih javno govorio, ali mogu vam reći da njemačke kompanije, općenito govoreći, vole poslovati ovdje, što ilustrira i iznos od četiri milijarde eura kojim smo počeli razgovor. Osjeća se veliko poštovanje za vašu zemlju, ali postoji i uvjerenje u vrlo dobru srednjoročnu i dugoročnu perspektivu za Hrvatsku koja djelomice proizlazi i iz, nadamo se skorog, članstva u EU i realiziranog članstva u NATO-savezu. Zagreb je sada jednako siguran kao i Stuttgart ili München. Doslovno rečeno, svaka je tvornica pod NATO-ovom zaštitom, što je dodatan izvor vrijednosti za svakog investitora, iako je i ukupna sigurnosna situacija Hrvatske i njezinih susjeda postala mnogo stabilnija.

• Jeste li vi kao zemlja zadovoljni s dosad provedenim reformama i napretkom postignutim u Hrvatskoj? Vidite li stvari kojima bi trebalo posvetiti još pozornosti?
- Sve je to dio pregovora u 33 poglavlja s EU. Napredak je velik. Sabor je jedan od najvrjednijih parlamenata s obzirom na količinu već donesenih zakona, a još ih dolazi. Dakle, vaša je zemlja usred velikog razvoja, koji je dobar za investitore i, da citiram vašeg bivšeg premijera, dobar za vašu zemlju. Ono što Bruxelles traži dobro je za zemlju i za europsku budućnost. Valja imati na umu konkurenciju u učinkovitosti administracije među zemljama koje žele privući investicije...

• To nas dovodi do sljedećeg pitanja. Postoje mišljenja da Njemačka ima sporu administraciju, što biste onda tek rekli za Hrvatsku?
- Pokušat ću odgovoriti diferencirano. Njemačka je sebi dala truda da ubrza administrativne postupke, osobito u vezi s ulagačima iz inozemstva. Veseli me što kod nas u tom smislu postoji kompetitivnost između lokalnih zajednica. U ime njemačkoga gospodarstva mogu reći kako bi nam bilo drago da je i u Hrvatskoj tako.

• Vratimo se malo na one četiri milijarde eura. Kako je moguće da postoji tako velik iznos dostupan za ulaganje u vremenu globalne financijske krize?
- Uvijek ima novca za ulaganja, unatoč krizi. Uvjeti možda variraju od dana do dana kad su u pitanju banke, financije i krediti. Ta je brojka izračunata kao prosjek onoga što je moguće realizirati. To, zapravo, ne ovisi o krizi, koja isto tako stvara i ekonomske prilike. Mnoge se stvari mogu napraviti i na inovacijskoj razini, stvari koje bi se, možda, odgodile u nekim drugim uvjetima povoljnijeg ozračja. Naša je kancelarka nedavno poručila autoindustriji da mora biti inovativnija i ulagati u nove modele automobila da bi bili spremna i za uspon koji uskoro očekujemo i čije znakove već sada vidimo. Dobri proizvodi trebaju i povezanost unutar Europe i sa svim mjestima, tako i s Hrvatskom.

• Kakva je sada situacija u Njemačkoj s obzirom na krizu i to da je bilo uznemirujućih vijesti u posljednje vrijeme?
- Njemačka je pogođena krizom kao i sve druge svjetske zemlje jer to dosta jest globalna kriza. Mi smo, možda, nešto jače pogođeni s obzirom na to da velik dio našeg prihoda dolazi iz izvoza. S druge je strane naša Vlada uspješno reagirala nizom protumjera, tako da je nezaposlenost nešto viša, ali ne dramatično. Uvedeno je i subvencioniranje radnog tjedna kojim se uz pomoć države zadržava radnike. Uz to omogućili smo dodatno obrazovanje i uvježbavanje zaposlenika, a neke su aktivnosti usmjerene i prema autoindustriji, poput subvencioniranja zamjene vrlo starih automobila za nove. Posljednje statistike pokazuju određeni oporavak industrijske proizvodnje, što smatramo ranim znakom poboljšanja.

• Njemačka je veoma važan partner hrvatskog turizma..
- Kad govorimo o Njemačkoj kao emitivnoj zemlji, u Hrvatskoj je rastao broj noćenja usprkos manjem broju turista, što pokazuje i fleksibilnost hrvatskih turističkih operatera da omoguće Nijemcima dulji ostanak i manje troškove. S gledišta infrastrukture vi ste napravili velike stvari. Sada je moguće iz Bavarske doći do Splita, pa i dalje, a da gotovo uopće ne morate sići s autoceste. To utječe na one koji nemaju mnogo vremena za odmor i žele brzo stići. Osim toga, vaša je zemlja vrlo dobro informatizirana, što potencijalnim turistima olakšava pronalazak određenog mjesta i planiranje odmora na internetu. To nas vraća na pitanje obrazovanja i potvrđuje fleksibilnost tog sektora. Napredovali ste i u kulturnoj ponudi, restoranima itd. Sve to je Nijemcima vrlo zanimljivo i atraktivno.

• Kakvo je vaše stajalište o problemu Opela? Neki su tvrdili da ga treba prepustiti tržištu, neki da ga država mora spasiti...
- Kad neka tvrtka ispuni uvjete za traženje državne pomoći, zahtjev se podnosi komisiji koja utvrđuje dvije činjenice: prvo, je li riječ o posljedici krize ili posljedici unutarnjih činitelja kao što je loša uprava i drugo, ima li ta kompanija izgleda spasiti se uz traženu pomoć. U Opelovu slučaju oba su odgovora bila pozitivna, no stvar još nije gotova. Uvjeren sam da će na kraju stvari ispasti dobro.

• Koje su najveće prednosti Hrvatske, na što bismo se trebali koncentrirati. Što bi Hrvatskoj osiguralo najbolju budućnost?
- Vi imate prirodnih resursa, kao što smo spomenuli, sunca, vode, nešto plina, i u tome ste slični Njemačkoj. Međutim, nije stvar samo u tome. Najbolju budućnost osigurat će obrazovanje. Zato mi je vrlo drago vidjeti što se u Hrvatskoj provodi, pogotovo u području učenja jezika. Imate prilično kompliciran jezik koji ljudi njemačkoga ili francuskoga govornog područja često nisu spremni učiti, što je šteta, ali je i činjenica. Ranim uvođenjem stranog jezika u sustav obrazovanja činite pravu stvar. Dajete svojim mladim ljudima priliku da nauče strane jezike i iskoriste to. Jedna od važnijih zadaća za nas u veleposlanstvu jest uvjeriti roditelje da njihova djeca počnu s njemačkim kao prvim stranim jezikom, tako da bi se u odrasloj dobi služili dvama stranim jezicima. Teže je učiti njemački kao drugi jezik, mnogo je lakše kao prvi.