Fiskalni deficit ne može pasti ispod 4 posto BDP-a

Proračunski deficit bio bi i veći, da su u njega uračunate svi nepodmireni dugovi, prema primjerice zdravstvu ili dug prema umirovljenicima

Piše Lidija Kiseljak

Iako konačni makroekonomski pokazatelji za prošlu godinu iz Ministarstva financija još nisu objavljeni, njihove ranije prognoze ne razlikuju se mnogo od prognoza analitičara.

Analitičari Hypo Alpe Adria banke predviđaju da je prošla godina završila s rastom bruto domaćeg proizvoda od 4,2 posto, a koliko bi prema procjenama trebao iznositi i fiskalni deficit.

No, ove godine prognoze analitičara Hypo banke znatno se razlikuju od onih Vladinih.

Proračunski deficit u ovoj će godini prema  procjenama banke biti 4,6 posto BDP-a, kaže analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić. Vlada je pak zacrtala snižavanje deficita na 3,3 posto BDP-a. Razlog zašto deficit ne može pasti je još uvijek usporeno provođenje reformi, te upitno provođenje mjera štednji od 0,7 posto BDP-a, kaže Stojić.

No i taj bi deficit bio veći da su u njega uračunati nepodrmireni dugovi. Tako bi primjerice, da se u obzir uzmu nepodmirene obveze zdravstva u prošloj godini u visini od 1,2 do 1,5 milijardi kuna, deficit bio 4,8, a ne 4,2 posto BDP-a.

Zato bi i 'realni' deficit  ove godine mogao biti također  veći od onoga koji će biti iskazan od strane Vlade. No, može se i dogoditi da neke stavke prema preporukama primjerice Međunarodnog monetarnog fonda ipak Vlada mora uračunati u proračun.

Primjerice, dug prema umirovljenicima.  Država je naime, kako taj dug ne bi trebala iskazala u proračunu, osnovala Fond preko kojega će isplaćivati umirovljenicima dug.

Vanjski bi dug prema prognozama analitičara Hypo banke mogao u ovoj godini porasti za jedan postotni bod u BDP-u u odnosu na lani, odnosno na 85,8 posto.

Razlog je spomenuta neambiciozna fiskalna konsolidacija, te daljnje zaduživanje.  U banci smatraju da će glavni generatori rast i u ovoj godini, kao i prošloj, biti tvrtke.

Naime, mjerama središnje banke zaduživanje izvan granica bankama je postalo neisplativo, pa će se tvrtke, usljed jače liberalizacije deviznog zakona, izravno zaduživati u inozemstvu.

Inflacija je prošle godine porasla na 3,3 posto, a smanjenje na svega 3,2 posto analitičari banke očekuju ove godine. Očekuju i daljnji rast trgovinskog deficita s prošlogodišnjih 7,8 milijardi na 8,3 milijardi kuna, odnosno 25,4 posto BDP-a. Rast izvoza  u sljedeće dvije godine procjenjuju da će rasti stopom od 10 posto, ali da će istodobno usporiti rast uvoza.

Priljev novca  u našu zemlji i nadalje će biti velik, što će stvarati pritisak na kunu, pa će njezina vrijednost ove godine kretati se na razini 7,32.

Izravna strana ulaganja mogla bi biti nešto veća nego prošle godine, oko 1,5 milijardi kuna.