Fondovi rizičnog kapitala ne zanimaju hrvatske poduzetnike

Hrvatska zaostaje za drugim tranzicijskim zemljama po broju fondova rizičnog kapitala (venture capital), broju ulaganja i veličini investiranja, a ni među postojećim europskim fondovima nije prepoznata kao tržište koje ima potencijal razvoja te industrije, piše novi broj magazina Banka

Prema podacima European Venture Capital Association, na tržištu istočne Europe u posljednje dvije godine zaključeno je 130 investicijskih transakcija rizičnog kapitala, od toga najviše u Poljskoj (25), Mađarskoj (24), Rusiji (19) i Češkoj (19). Investitori smatraju kako je za perspektivu razvoja investiranja rizičnog kapitala od presudne važnosti veličina samog tržišta i članstvo neke zemlje u EU, pa je Hrvatska pri dnu ljestvice poželjnih regija za inozemne investitore rizičnog kapitala.

Istraživanje provedeno među 42 tehnološke tvrtke koje posluju u Hrvatskoj pokazalo je kako poduzetnici nisu dovoljno educirani i da ne prepoznaju potencijale financiranja rizičnim kapitalom - 60% ispitanika izjavilo je kako nema interesa za prikupljanje kapitala pomoću fondova rizičnog kapitala. Najvažniji razlog nepostojanja interesa na strani poduzetnika je strah od utjecaja investitora na poslovnu politiku poduzeća, a velika većina ih smatra da im takav oblik financiranja nije neophodan.

Stoga je upitan program razvoja industrije rizičnog kapitala, koji je Vlada ambiciozno pokrenula u okviru projekta VENCRO pri Poslovno-inovacijskom centru (BICRO), dodaju u Banci. Početna investicija Vlade je 32 mil. kuna, dok bi se iz privatnog sektora trebalo prikupiti još 108 mil. kuna, a to bi se ulagalo u temeljni kapital brzorastućih malih poduzeća koja se temelje na visokim tehnologijama i koja žele osigurati brz rast. (Bankamagazin)