Fondovi rizičnog kapitala - potencijal rasta gospodarstva

Najvjerojatnije ukidanje JDD kotacije na burzi, jer direktiva Europske komisije ne poznaje prisilnu kotaciju na tržištu kapitala, te uvođenje poreza na kamate, neke su od novina na koje ćemo se morati prilagoditi približavanjem Europskoj uniji, rekao je predsjednik Uprave HANFA-e Ante Samodol

    Drugog dana 9. konferencije hrvatskog novčanog tržišta u Opatiji, obje varijante, posebno ona o JDD kotaciji koja bi mogla utjecati na "odlazak" tvrtki s burzi, bila bi loša za domaće tržište. Prema očekivanjima udjeli imovine banaka do 2009.godine, bit će prema procjenama, oko 458 milijardi kuna, a nebankarskog sektora 107 milijardi.

Odnosno, udjel banaka premašio bi vrijednost BDP-a za 65 posto, dok bi udjel nebankarskog sektora u BDP-u 2009. bio 38 posto. Govoreći o fondovskoj industriji u Hrvatskoj Pierre Matek iz ZB Investa najavio je očekivanja o znatnom rastu imovine u fondovima i u ovoj godini, a koja trenutačno iznosi oko 12 milijardi kuna. U odnosu na zemlje Srednje Europe, Hrvatska sa 20 posto, uz Bugarsku sa 17 posto,  ima najnižu stopu ulaganja u alternativne oblike štednje. Primjerice u Poljskoj i Mađarskoj ta stopa iznosi čak 50 posto.

Fondovi rizičnog kapitala u koje ulažu veći investitori poput banaka, tvrtki, mirovinski ili investicijski fondovi mogu biti veliki potencijal rasta gospodarstva, rekao je predsjednik Uprave Questus fonda Borislav Škegro. Questus će uskoro biti prvi u Hrvatskoj registriran kao otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Takav fond kao poticaj gospodarstvu, pokazuju iskustva drugih zemalja, gdje su se tvrtke poput Googla ili Microsofta osnovale i razvile upravo putem kapitala rizičnih fondova. Usto, primjerice, od 2000. do 2004. godine tvrtke osnovane kapitalom tih fondova zaposlile su samo u Europi milijun novih radnika. (L.K.)