|
U srcu sezone, koja zasad protječe neizvjesno, predsjednik Hrvatske turističke zajednice, Niko Bulić pridružio nam se na jutarnjoj kavi u dubrovačkom hotelu Argentina smještenom preko puta njegove kuće, da bi, iako je na godišnjem odmoru, prokomentirao sezonske rezultate i napise u medijima u vezi s lošom sezonom u Dubrovniku i na Hvaru, planove HTZ-a za iduću godinu te izjave turističkih ekonomista o stvarnim prihodima od turizma u Hrvatskoj. U nevezanom razgovoru o imidžu Hrvatske na sajmovima, Bulić je spomenuo da bi se HTZ, s obzirom na postignute rezultatea najradije povukao sa sajmova, ali to si ne može dopustiti kao nijedna mediteranska zemlja, bez obzira na popularnost i prihode.
• Prema službenim brojkama, Hrvatska je ostvarila zadane ciljeve za ovu turističku sezonu. Kakva je zapravo realna situacija na terenu?
- Hrvatska je na dobrom putu da ponovi rekordnu prošlu godinu. Realno je očekivati, ne podbaci li kolovoz, da ćemo ostvariti više od 6 milijardi eura prihoda od turizma, 10 milijuna registriranih dolazaka i 52 milijuna noćenja, što je za korak bolje nego lani. Kad smo postavljali ciljeve, neki su se pitali zašto smo tako oprezni, ali bili smo svjesni da se stanje u hotelskom smještaju neće mijenjati i da će neke investicije ostati nedovršene. U prvih sedam mjeseci zabilježili smo pet posto više noćenja i tri posto više dolazaka, što je odličan rezultat, budući da su i cijene na višoj razini.
• Situacija na terenu ipak je neizvjesna, s obzirom na to da sezona još nije završena i da službeni podaci za neke destinacije nisu posve točni.
- Strepimo za ovogodišnje rezultate Istra i Kvarner, s obzirom na loše vremenske prilike, a kampovi u toj regiji čine 35 posto kapaciteta. U znaku neizvjesnosti protječe nam špica sezone, u kojoj su vremenske prilike zaista neuobičajene, što je do krajnosti ukazalo na ranjivost hrvatskog turizma s obzirom na strukturu smještajnih kapaciteta.
• Gdje su nam pobjegli francuski i hjemački turisti?
- Nisu pobjegli, francusko tržište jest uzdrmano, ali njemačko je stabilno. Stabilni smo i na ostalim primarnim tržištima, u Italiji, Sloveniji, Austriji, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj i Skandinaviji. Na tržištima koja nam dosad nisu bila primarna, tržište SAD-a, Rusije, Japana, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Španjolske, učinili smo pozitivne pomake i na taj način neutralizirali minuse s naših tradicionalnih tržišta, iz kojih nam je ove godine došlo približno 10 posto manje turista, poput Češke, Mađarske i Francuske te Irske,Danske i Izraela. Disperzija nastupa osigurala nam je stabilizaciju tržišta, što nam je bio i marketinški cilj.
• Porast turističkog prometa u ostatku Europe iznosi pet do osam posto. Nismo li u tom pogledu još u zaostatku?
- Zbog rata smo izgubili jedan razvojni ciklus. Zbog toga nam nedostaje još toliko hotelskih soba koliko ih sada imamo, neke jer nisu u funkciji a prije rata su to bile, a druge zato što ih nismo sagradili. I dalje uporno ponavljam da Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih hotelskih postelja, jer je hotelijerstvo prava profesionalna strana ponude u turizmu. Sa 100 tisuća hotelskih postelja mali smo igrač, a željeli bismo biti jedan od lidera Mediterana. Treba nam najmanje dvostruko više soba u svim kategorijama. Ne možemo privatnim smještajem i kamping ponudom biti lideri, iako nam je to strateško opredjeljenje. Zato nam prihodi i ovise o vremenskim uvjetima.
• I postojeći kapaciteti nisu nam dovoljno popunjeni. Ima li potrebe za novima?
- Ima! Ali za kvalitetnim hotelskima, a ne za apartmanskim kapacitetima. Naravno, ne smijemo pretjerivati i ‘pojesti’ prostor. Prvi sam protiv gradnje na novim, netaknutim površinama, ali sve postojeće kapacitete treba obnoviti prema novim standardima i turizmu privesti sadržaje na potrošenim lokacijama koje sada nisu u turističkoj namjeni, a to su neobnovljeni hoteli, odmarališta, vojni objekti i zatvorene tvornice na jadranskoj obali. Tek onda možemo ulaziti u nove greenfield investicije u turizmu. Tamo gdje to prostor i uvjeti omogućavaju, mogu se graditi i novi, uzimajući u obzir održivi razvoj na kojemu ćemo polagati ispit zrelosti.
• Turističke agencije žive od masovnog turizma, a mi se nadamo elitnome. Možemo li spojiti takve dvije vizije i što se kod nas uopće smatra elitom?
- Masovni i elitni turizam dvije su različite krajnosti stvarnog turističkog života. Ozbiljni profesionalci nikad ne govore samo o elitnom turizmu. Elitni turizam ne postoji kao široki pojam. To je opredjeljenje i usmjerenje, sam vrh kvalitativne piramide koji je vrlo uzak i ne može nas mnogo na njemu 'sjediti'. Hrvatska mora težiti kvalitetnom turizmu. Objektivna zbilja tjera nas da se ne okrećemo masovnome, nego kvalitetnom turizmu koji uključuje probranu brojnost u okvirima 11 milijuna inozemnih turističkih dolazaka, što bi, s 1,5 milijuna Hrvata na godinu iznosilo 12,5 milijuna turista od travnja do listopada, a u pojedinim destinacijama naravno i cjelogodišnje. S obzirom na to da smo zemlja od 4,5 milijuna stanovnika, to je moguća mjera obujma fizičkog prometa kojoj težimo do 2012. godine.
• Bez obzira na kvalitetu smještaja, ponekad hoteli na našem dijelu Mediterana već sada poprimaju 'skandinavski' izgled. Što je s kategorizacijom i brandiranjem pojedinih destinacija?
- Kategorizacija objekata hrvatska je stvarnost i provedena je prema strogim europskim kriterijima. Brendiranje destinacija naš je sljedeći korak. Destinacije moraju stvoriti marke u duhu vlastite rivijere. Tek kada budemo ustanovili standarde kvalitete na rivijeri i definirali destinacije kao vodeće marke, možemo razgovarati o kvalitetnom turizmu, a onda će tržište u stvarnom životu vrjednosno rangirati destinacije i rivijere.
• Tko je, prema vašem mišljenju, od dubrovačkih hotelijera ove godine napravio dobre, a tko loše poteze?
- Oni koji su investirali i postigli stvarnu kvalitetu u pravu su da ne rade kompromise u cijeni i njihovo je opredjeljenje opravdano i logično. Minusi u brojnosti pokriveni vrijednosno shvatljivi su i poslovno poželjni. Međutim, zbog nedostatka smještajnih jedinica u hotelima i izrazite tržišne konjunkture hotelijeri koji nisu upustili u ozbiljnije investicije profesionalno su pogriješili kad su prešli prag cjenovne prihvatljivosti.
Pisao mi je predsjednik francuskih turoperatora, zahtijevajući intervenciju, razumijevanje i državnu pomoć. Odgovorio sam mu da se država tu ne može miješati, jer nije ni postavila cijene, a uvjeti koje je odredila bili su poznati u srpnju prošle godine. Sve se na vrijeme moglo uzeti u obzir i očito je napravljen profesionalni previd, prešla se granica cjenovne prihvatljivosti. Turoperatori koji su već morali početi plaćati prve depozite za charter avione otkazali su programe ili su smanjili nalete. Posljedice toga neki hotelijeri osjećaju, a neki su ih supstituirali drugim vrstama aranžmana.
• Može li se takva profesionalna greška uopće ispraviti?
- Uvijek se greške mogu i moraju ispravljati, ali šteta je što su uopće nastale. One će se ispravljati u hodu. Ozbiljni poslovni razgovori za sljedeću sezonu obavljali su se tijekom srpnja i kolovoza. Uvjeren sam da su izvučeni i određeni zaključci i pouke iz ovogodišnje situacije između hotelijera i turoperatora. Bitno je da među poslovnim partnerima dođe do dogovora i da su obje strane uvjerene kako je pred njima izgledan posao.
• Tko bi u Hrvatskoj trebao voditi politiku destinacije?
- Zreli i odgovorni ljudi koji pripadaju klubovima konkurentnosti u destinaciji. Dakle ljudi koji bi nekoliko puta godišnje sjeli za stol i razgovorili o svim aspektima života u destinaciji, a za to treba znanja, strpljenja i volje. Takvi se razgovori vode u svim kvalitetnim destinacijama. To su stvarni susreti javnog i privatnog sektora. Ne šalju jedni drugima poruke putem medije, već se o tekućim problemima u destinaciji i o viziji razvoja sustavno razgovara i dogovara, a onda se dogovoreno provodi. Naravno, svatko u svom dijelu nadležnosti i odgovornosti.
• Jeste li vi podržali ukidanje subvencija za charter letove?
- Nažalost, nnitko me u vezi s time nije ništa pitao, a ja sam taj sustav, kao ministar, uveo još 1995. godine. EU je u pregovorima zahtijevao da se taj institut poticaja ukine. Da sam mogao utjecati, s obzirom na to da smo uveli diferenciranu stopu PDV-a od 10 posto, što za inozemni turistički promet znači 10 posto realnog opterećenja, budući da je dosad na snazi bila nulta stopa, predložio bih da još dvije, tri godine pričekamo s ukidanjem subvencija za organizirani turistički promet u pred i posezoni. Ipak, imajući na umu da je država jasno obznanila kako su PDV i ukidanje subvencija nova činjenica, još je veći propust hotelijera koji su previdjeli novu situaciju i olako podlegli izazovu neodmjerenog podizanja cijena i u slučajevima kad nije postignuta nova kvaliteta, a sada naknadno viču na državu.
• Spominjali ste da će Hrvatska od inicijacija u turizmu ostvarivati 12,5 milijardi eura. O kojim je inicijacijama riječ?
- Prema metodologiji WTTC-a, 2012. godine ostvarivat ćemo umjesto sadašnjih šest, 8,5 milijardi eura prihoda od turizma. Međutim, vrjednosno mjereno, ukupni utjecaji turizma u hrvatskom gospodarstvu procjenjuju se, prema istoj metodologiji, do razine od 12,5 milijardi eura. To nisu prihodi od turizma, nego vrjednosni utjecaj turizma na gospodarstvo zemlje. A utjecaj turizma na život naše zemlje u cijelosti i posebice na gospodarstvo višestruk je.
• Kojim metodama mjerite financijske rezultate? Spominje se satelitska bilanca za koju neki tvrde da ne postoji u Hrvatskoj, a neki da se ona već godinama koristi za izračune prihoda?
- Ona postoji, u suradnji s Ministarstvom turizma, Državni zavod za statistiku napravio je sva mjerenja prema kojima je Svjetski turistički savjet za turizam i putovanja dao svoje viđenje i Hrvatska je svrstana među najpropulzivnije zemlje u idućih 20 godina, a napravljena je i posebna studija za Hrvatsku.
• Hrvatska i dalje prodaje svoja bogatstva.
- Trebamo konačno u svemu naći pravu mjeru. Sve što se ne mora prodavati, treba koncesionirati. Nitko na svijetu nije dovoljno bogat da bi nacionalno bogatstvo prodavao jednom i zauvijek. Turizam nam nudi veliku šansu, ali nas stavlja i na veliku kušnju. Pred nama je najuzbudljivijih deset godina razvoja. Vjerujem da ćemo biti na razini izazova trenutka u kojem smo, a koji bitno određuje našu sutrašnjicu, i da nećemo 'potrošiti' budućnost svojih mladih generacija.
• Jeste li zadovoljni procesom privatizacije? Jesmo li na pravom putu da postanemo destinacija o kojoj govorite?
- Privatizacija se mogla događati i promišljenije. Nažalostm što se dogodilo, dogodilo se. Od plakanja nad prolivenim mlijekom nema nikakve koristi. Međutim, ne smijemo nastaviti raditi greške. Tamo gdje su ljudi kupili, stavili u funkciju, investirali i zaposlili radnike, ne bi se trebalo vraćati unatrag i raditi velike analize. Međutim, tamo gdje se kupovalo iz špekulativnih razloga, samo da bi se dalje prodalo i zakočilo proces razvoja, počinje tužni dio priče. Imamo pouku za budućnost da za neke prostore i tvrtke koje još nismo prodali raspišemo međunarodni natječaj, odlučimo što u njima želimo, pa kad se usuglasimo, da ponovno stavimo na natječaj i izaberemo tko će realizirati to što mi želimo uz poznate uvjete koncesije. Sada objektivno možemo bolje upravljati turističkim portfeljem, jer je ukupno ozračje u turizmu pozitivno i ne moramo razmišljati samo o tome kako preživjeti i prodavati kraljevstvo za konja.
• Koliko točno Hrvatska godišnje ulaže u promociju i imamo li povratnih informacija koliko nam sajmovi, na kojima se pojavljuje HTZ, koriste?
- Hrvatska na godinu izdvaja 185 milijuna kuna za promidžbu, od čega 52,5 milijuna kuna za oglašavanje u stranim medijima, tiskanima i televizijskima. Tu je zatim udruženo oglašavanje s gospodarskim subjektima i regijama te inozemnim touroperatorima. Naravno, tu su i aktivnosti dovođenja inozemnih novinara i agenata te troškovi proizvodnje promidžbenih materijala i rada naših 19 predstavništava u svijetu. Imali smo više od stotinu nastupa na sajmovima na kojima nastupamo usuglašeno s traženjem branše i našeg članstva. Dio prostora dajemo u najam gospodarskim subjektima i regijama. Na sajmovima se vode ozbiljni poslovni razgovori, a nastupe na tržištu smo bitno proširili organiziranjem poslovnih radionica. Smanjili smo u posljednje tri godine financijski trošak nastupa na sajmovima za 30 posto i maksimalno racionalizirali svoju prisutnost. Teško je ocijeniti neposredne rezultate sajmova, ali odlučili smo se na sajmovima ponašati kao i sve ostale ozbiljne turističke zemlje. Budući da su i one na svim turističkim sajmovima prisutne, mi si ne možemo dopustiti da nas tamo ne bude.
• Tko danas sjedi na čelu turističkih zajednica? Mogu li oni pratiti trenutačnu novu koncepciju hrvatskog turizma?
- Zakon o turističkim zajednicima visoko je decentralizirani sustav i poštuje teritorijalnu strukturu organiziranosti države. Županijske, gradske, općinske i mjesne turističke zajednice imaju svoje članstvo, statute, skupštinu, turističko vijeće i izabrane profesionalce u turističkom uredu. One su izraz stanja svijesti, profesionalizma, razvijenosti i odnosa prema turizmu u svom prostoru. Cijeli sustav turističkih zajednica izuzetno je pozitivna priča koja se nije slučajno dogodila u samostalnoj Hrvatskoj, a razina profesionalizma iz godine u godinu vidno raste.
• Pojedini stručnjaci u turizmu tvrde kako su prihodi od turizma dvostruko manji od onoga što se službeno objavljuje. Kako je moguće da postoji tolika razlika u procjeni?
- Tako govore stručnjaci koji govore o turizmu, a ne iz turizma. Zbrajamo prihode metodologijom kojom se koriste sve europske zemlje. Ako naši rezultati nisu realni, onda nisu ni španjolski, ni francuski, ni austrijski, ni talijanski, ni grčki ni turski, a onda je i odnos svugdje u svijetu, prema nekim ekonomskim teoretičarima koji nikad nisu bili skloni turizmu, drukčiji. Ne može se turizam gledati samo kroz prizmu registriranog hotelskog i agencijskog poslovanja. I u bivšoj državi sam govorio da problem hrvatskog turizma leži u tome što ga Beograd nije volio, a Zagreb nije shvaćao. Iz perspektive tih ekonomista, ni danas se nije mnogo toga promijenilo. Uvijek se smanjivao udjel turizma u GDP-u i tako se prema turizmu lakše moglo ponašati. No, sazrela su nova vremena. Činjenica jest da je Hrvatska sa i bez turizma sasvim različita zemlja i da je turizam, s obzirom na razvoj, jedna od temeljnih odrednica hrvatske budućnosti.
|
