Fröhlich: Zaštita okoliša najopširnije područje europskog zakonodavstva

Konferencija s temom „Izazovi zaštite okoliša-europske politike, financiranje, praksa“ održana je u organizaciji konzultantskih  tvrtki Euroconsilium i Jeličić u partnerstvu s tvrtkom Deloitte, a domaćin je bila Hrvatska gospodarska komora Zagreb.

Na konferenciji je izlagalo niz renomiranih domaćih i stranih stručnjaka, koji su prisutne gospodarstvenike i pripadnike javnog sektora informirali o europskim politikama te aktualnim trendovima  Kroz prezentacije i analize projekata zaštite okoliša predstavljene su glavne smjernice europske politike, održivi razvoj, čistija proizvodnja, načela informiranja javnosti, iskustva u korištenju EU fondova, različiti načini financiranja eko-projekata te lobiranje i umrežavanje na europskom nivou.

Čisti zrak, čista voda, zelenilo asocijacije su na riječ ekologija. Međutim, u današnje vrijeme klimatskih promjena i raznih oblika onečišćenja koji su najviše opasni za ljudski život, ekologija je poprimila dublje značenje. Poboljšavanje vodoopskrbne mreže, smanjenje emisija štetnih plinova, izgradnja sustava za pročišćavanje vode te sakupljanje i odlaganje otpada ključni su izazovi u zaštiti okoliša. Višestruke su koristi od ulaganja u zaštitu okoliša i potrebna je suradnja svih pripadnika društva te integracija zaštite okoliša u sektore poput prometa, energetike, turizma, poljoprivrede, industrije te malog i srednjeg poduzetništva, kako bi se promicao održivi razvoj.

Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK, Komore Zagreb, istaknuo je kako je područje zaštite okoliša jedno od najopširnijih područja europskog zakonodavstva te izuzetno zahtjevan i višeslojan postupak u procesu približavanja EU u normativnom, financijskom i edukacijskom segmentu. - Prema nekim procjenama Ekonomski institut ima u planu 10 milijardi kuna za područje zaštite okoliša- rekao je Fröhlich u uvodnom izlaganju. Također, naglasio je kako postoji svijest i na razini biznisa.

-Jučer je jedna tvrtka otvorila vlastiti pročišćivač za pročišćavanje vode, vrijedan 11 milijuna kuna- naglasio je.
O iskustvima i naporima grada Zagreba govorio je Ivo Jelušić, zamjenik gradonačelnika. -. Komunalni otpad je najveći problem grada Zagreba. Deponij na Jakuševcu je završen i sada  se nalazi u ekološki prihvatljivoj deponiji, a u taj projekt je uloženo preko 60 milijuna eura. Pročišćivač otpadnih voda je drugi projekt težak 250 milijuna eura koji je završen i to je ujedno i najveći projekt u posljednjih 10 godina. Još samo ostaje da se južni Zagreb spoji na pročišćivač. Sljedeći projekt usmjeren je na saniranje komunalnog otpada te je plan koji će omogućiti gospodarenje otpadom u završnoj fazi. Jedino nam još ostaje projekt saniranja ekološki opasnog otpada i tražimo model koji će omogućiti gradu Zagrebu financiranje cijelog procesa. Nadamo se da će nam ova konferencija pomoći u pronalaženju odgovora-rekao je.

U Europi su stvorene mnoge razvojne i znanstveno-tehnološke mogućnosti za rješavanje problema zaštite okoliša kroz različite izvore financiranja. Hrvatska od siječnja 2009. godine provodi projekt PHARE 2006  kroz dva potprojekta; twinning projekt vrijedan 700 000 eura i nabava opreme za 12 mjernih postaja kakvoće zraka, težak 1.300 milijuna eura.  - Postoje iskustva u nekim zemljama članicama EU koje nisu koristila sredstva iz predpristupnih  fondova na održiv način. Razlozi su mnogobrojni, poput slabe institucionalne podrške, netransparentnosti procedura, nesudjelovanje javnosti, niska razina svijesti te korumpiranost administrativnog aparata -upozorila je Maja Fredotović sa Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Potrebno je unaprijediti institucionalni i zakonodavni okvir, raditi na umrežavanju javnog i civilnog sektora, educirati na svim razinama radi bolje koordinacije i kontrole, nastavlja Fredotović.Također, predstavljene su i prednosti pokretne ekološke postaje koja umanjuje troškove, omogućuje mjerenje u izvanrednim situacijama, moguće je njeno postavljanje na graničnim područjima, mjeri pozadinska onečišćenja i drugo.Konferencija je bila namijenjena svima zainteresiranima za pitanje okoliša, a značaja interes izazvala je među pripadnicima malih srednjih i velikih tvrtki javnog i privatnog sektora koje poboljšanjem izgradnje okolišne infrastrukture mogu podići kvalitetu proizvodnje, smanjiti njene troškove te smanjiti rizik od onečišćenja. (Jasmina Trstenjak)