G20 podijeljen oko daljnjih antirecesijskih mjera

Uoči susreta financijskih čelnika najvećih gospodarstava svijeta skupine G20, uočljive su znatne razlike između Europe i SAD po pitanju daljnjih koraka za izlazak iz globalne financijske krize, i to uglavnom vezanih uz pitanje treba li poduzimati još agresivnije stimulativne mjere potrošnje.

Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine najrazvijenijih država svijeta G20 sastaju se danas i sutra u britanskom priobalnom gradiću Brightonu, kako bi se pokušali dogovorili o načinu izlaska iz najgore financijske krize od Velike depresije. Potom će se čelnici zemalja G20 susresti u Londonu, 2. travnja."Hitna pitanja su stabiliziranje financijskog sustava i izlazak iz deflacijske prijetnje s kojom je suočeno svjetsko gospodarstvo. To su dvije najvažnije stvari", ističe japanski financijski ministar Kaouru Yosano.I dok su Japan i Kina uoči susreta G20 usvojili pakete mjera kojima bi se trebalo potaknuti oživljavanje gospodarstava, SAD i Europa podijeljeni su oko pitanja treba li poduzeti još agresivnije stimulativne mjere.

Najveće svjetske gospodarske sile pod pritiskom su da ispune obećanja dana u studenome, kada su izložile akcijski plan za borbu protiv krize i zaštitu od budućih zagušenja.No, pripremama za susret ovoga vikenda dominirala su neslaganja oko toga koji bi trebali biti prioriteti sastanka na vrhu i do kojeg stupnja bi zemlje trebale financirati potrošnju radi oporavka gospodarstava.Washington zahtijeva da industrijski najrazvijenije zemlje svijeta nastave ulagati dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) radi poticanja potražnje i izvlačenja globalnog gospodarstva iz krize, no Francuska i Njemačka odbijaju američke i britanske pozive na dodatnu potrošnju.

"Moramo učiniti tri stvari: poticati potražnju, reformirati globalni sustav financijske regulative i povećati resurse Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), piše britanski ministar financija Alistair Darling u kolumni u Wall Street Journalu.Međutim, na zajedničkoj novinskoj konferenciji u četvrtak, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy odbacili su pozive na veću potrošnju."Smatramo da je Europa već mnogo investirala u oporavak, i da problem nije oko veće potrošnje, nego sređivanja regulative kako se gospodarska i financijska katastrofa koju svijet gleda više ne ponovi", poručili su Merkel i Sarkozy.

Rusija se, pak, protivi britanskim prijedlozima za G20 prema kojima bi se definirala minimalna obvezna razina fiskalnih poticaja na razinu od dva posto BDP-a te smanjile kamatne stope.Ruski fiskalni plan stimulativnih mjera doseže 4,5 posto BDP-a, no Rusija podiže kamatne stope radi očuvanja stabilnosti tečaja rublje i suzbijanja bijega stranih ulagača.U međuvremenu, cijene dionica na svjetskim burzama na putu su najvećih tjednih dobitaka u zadnjih 20 godina, uslijed jačanja povjerenja ulagača u moguć oporavak američkog bankovnog sustava to bez potrebe da se nacionalizira.

MSCI indeks svjetskih dionica porastao je jutros 1,6 posto, te je od početka tjedna u plusu 8,4 posto. "Gospodarska situacija se čini boljom nešto što su ulagači govorili početkom godine. Takvo stajalište iskristaliziralo se sada kada se čini da zarade američkih banaka možda neće biti grozne", ocjenjuje Masatu Hamasaki, strateg pri Toyota Asset Managementu.Ipak, rješenje temeljnog problema - što učiniti s golemom lošom imovinom u bilancama banaka - vjerojatno će još neko vrijeme zbog svoje težine biti odgađano, a globalni gospodarski oporavak ovisi upravo o vraćanju posrnulog financijskog sustava u život.Inače, G20 predstavlja zemlje koje čine više od 80 posto globalnog gospodarstva, a obuhvaća skupinu G7 industrijskih zemalja od kojih su sve u ili blizu recesije, te ključne zemlje u razvoju - Rusiju, Kinu, Indiju i Brazil. (H)