G7 jutros pokušao zaustaviti jačanje japanskog jena

Skupina sedam (G7) najrazvijenijih zemalja svijeta pokušala je jutros zaustaviti jačanje japanske valute, ističući kako to narušava stabilnost na financijskim tržištima, no nije uvjerila ulagače da će uslijediti intervencije na valutnom tržištu.

Jutros su ministri financija i središnji bankari G7 objavili zajedničku izjavu u kojoj izražavaju zabrinutost zbog snažnih oscilacija tečaja jena i mogućih posljedica toga na ekonomsku i financijsku stabilnost. "I dalje ćemo pozorno pratiti situaciju na tržištima i zajednički djelovati na odgovarajući način", priopćili su iz skupine, koju čine SAD, Japan, Britanija, Njemačke, Italija, Francuska i Kanada. Ulagači nisu baš impresionirani izjavom G7, jer ne vjeruju da će se, iako moćna, skupina upustiti u bitku s tržištem koje se bori s najvećom financijskom krizom u 80 godina.

Jutros je tečaj eura pao 1,8 posto, na 116,8 jena, dok je u petak iznosio samo 113,8 jena, što je njegova najniža razina u šest godina. Prošloga je petka tečaj dolara potonuo čak ispod 91 jena, što je njegova najniža razina u 13 godina. Jutros se cijena dolara kreće oko 92,4 jena. Od početka godine jen je prema dolaru ojačao više od 19 posto, što šteti japanskim kompanijama jer narušava njihovu konkurentnost na inozemnim tržištima.

Jačanje jena posljedica je povlačenja japanskog kapitala s tržišta u razvoju zbog straha od duboke recesije, ali i povlačenja ulagača s Tokijske burze, na kojoj su cijene danas potonule više od 6 posto. "Intervencije na valutnom tržištu mogle bi uslijediti ako tečaj dolara padne ispod 90 jena. No, s obzirom da dolar jača u odnosu na gotovo sve druge valute, osim prema jenu, malo je vjerojatno da će Japan dobiti podršku drugih središnjih banaka za zajedničku intervenciju. No, s obzirom na paniku i neracionalna kretanja na tržištu, moguće je da će Bank of Japan sama intervenirati", objašnjava Kazuyuki Kato, valutni strateg u Mizuho Trust & Banking u Tokyju.

Japanska središnja banka nije intervenirala na valutnom tržištu od 2004. godine. No, ima municije. Njezine devizne rezerve dosežu gotovo 1.000 milijardi dolara. No, po riječima europskih trgovaca valutama, trenutno australska središnja banka intervenira na novčanim tržištima u želji da stabilizira tečaj australskog dolara. Kupuje australske za američke dolare, i to po cijeni od 0,6060 američkih dolara.

Posljednji put intervenirala je zbog toga u kolovozu 2007, kada je po prvi izbila kriza na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova."Aussie" je u minusu 45 posto prema jenu i 38 posto prema američkom dolaru otkad je dosegnuo vrhunac prema tim valutama, prije tri mjeseca.Britanski premijer Gordon Brown, pak, dao je naslutiti da bi stišavanje inflacije, uslijed pada cijena nafte, središnje banke diljem svijeta moglo navesti na zajedničko snižavanje kamatnih stopa.

Kako Brown ističe, to daje prostora svim monetarnim vlastima diljem svijeta, uključujući i britansku središnju banku koja drži ključnu kamatnu stopu na 4,5 posto, da donesu odluku o kamatnim stopama. Jutros je južnokorejska središnja banka, u pokušaju da smiri paniku na tržištu, snizila ključnu kamatnu stopu za neočekivano visokih 0,75 posto, no ulagače to nije impresioniralo.Očekuje se da će Fed u srijedu sniziti ključnu kamatnu stopu, koja sada iznosi 1,5 posto, za 0,5 a možda čak i za 0,75 postotnih bodova, zbog jačanja recesijskih prijetnji.

U dosad prvoj koordiniranoj akciji monetarnih vlasi u svijetu, provedenoj 8. listopada, središnje banke SAD-a, Britanije, eurozone, Švicarske, Kanade, Švedske, Australije, Kine i drugih zemalja snizile su ključne kamatne stope za pola postotnog boda.U međuvremenu, europske burze nastavile su nizati gubitke. Trenutno je londonski Ftse indeks u minusu više od četiri posto, frankfurtski DAX više od tri posto, a pariški CAC više od pet posto. Cijene dionica na tržištima u razvoju, pak, potonule su jutros oko pet posto, na najnižu razinu od rujna 2004. Tako je MCCIEF, indeks dionica tržišta u razvoju, jutros iznosio 450,12 bodova.

Donedavno smatrana relativno imunima na financijsku krizu u zapadnim zemljama, ta tržišta pogođena su bijegom globalnih ulagača iz rizične imovine. Sve je više država koje se okreću MMF-u za pomoć kako bi preživjele najgoru globalnu financijsku krizu od Velike depresije u 1930-tima.U nedjelju navečer MMF je objavio da je postigao sporazum s Ukrajinom o zajmu od 16.5 milijardi dolara, nakon što je u petak odobrio zajam od 2,1 milijardu dolara Islandu.Među zemljama koje su zatražile pomoć za svoje financijske sustave, trenutno su i Bjelorusija, Srbija te Pakistan.

"Zasad ne znamo koliko će dugo trajati gospodarsko usporavanje ni koliko će duboko biti, ali tržišta definitivno uračunavaju recesiju u cijene imovine", kaže Toby Hassal, analitičari pri Commodity Warrants Australia u Sydneyu.Na Zagrebačkoj burzi trenutno je Crobex 6,3 posto u minusu, na 2.055 bodova. U negativnoj blokadi, zbog pada cijene za više od 10 posto, trenutno je 11 dionica, među kojima i dionice Atlantske plovidbe, Uljanik Plovidbe i Tankerske plovidbe, Viadukta, Belja, Diokija te SN Holdinga.  (H)