Gisdata ostvarila značajne rezultate na mađarskom tržištu

Prihodima od 508 milijuna forinti, odnosno gotovo dva milijuna eura, te pratećim rastom od 31 posto u odnosu na 2009. godinu GDi Gisdata je postigla značajne poslovne rezultate na mađarskom tržištu.

To predstavlja rast od 31 posto u odnosu na godinu prije. GDi Gisdata već godinama ostvaruje  prihode u inozemstvu barem jednake, a u 2010. godini i veće nego na domaćem tržištu. Time se GDi Gisdata uz najveći izvoz u segmentu geoinformacijskih tehnologija i rješenja svrstava i među vodeće izvoznike IT i telekom proizvoda i usluga u zemlji.

GDi Gisdata je na mađarskom tržištu prisutna još od  jeseni 2004. godine nakon akvizicije manje mađarske tvrtke. U Mađarskoj GDi Gisdata danas posluje u dva centra: glavnom uredu u Budimpešti, zaduženom za projekte u sklopu javne uprave i komercijalnog sektora te softverskom razvojnom centru u Pečuhu, u kojem se provode istraživački i razvojni projekti s posebnim naglaskom na nove tipove GIS aplikacija te telekomunikacijske tehnologije i tržišta. Tvrtka u Mađarskoj zapošljava nešto manje od 20 zaposlenika, a pojedine projekte za lokalno tržište izvodi i u suradnji sa stručnim timovima iz svojih razvojnih centara u Zagrebu, Rijeci, Ljubljani i Skopju, stoji u priopćenju za medije.

Ističući zadovoljstvo postignutim rezultatima na mađarskom tržištu u 2010. godini, predsjednik Uprave GDi Gisdate Boran Lončarić napomenuo je kako porast poslovanja u pojedinim zemljama predstavlja pozitivan trend, ali da je cijela regija ipak još u krizi. „Uspjeh GDi Gisdate na mađarskom tržištu primjer je da se u pojedinim zemljama upornim i temeljitim radom ipak može rasti i u doba krize. Na mađarsko smo tržište akvizicijom došli još 2004. kada smo akvizirali lokalnu tvrtku koja je tijekom 2002. i 2003. imala većih problema i izuzetno male prihode po zaposleniku. No, godinama smo ulagali energiju i vrijeme te smo prihode praktično učetverostručili u odnosu na 2004. godinu, unatoč snažnoj krizi u gospodarstvu“, napominje Lončarić, naglašavajući kako je Mađarska u odnosu na ostale zemlje u regiji najranije imala priliku izravno osjetiti snažan udarac ekonomskih nepogoda i 2008. među prvim državama u Europi zatražiti pomoć IMF-a. Ističući kako niti danas gospodarstvo Mađarske suštinski još uvijek ne raste, Lončarić napominje kako tehnološke i softverske tvrtke ipak uspijevaju kompenzirati negativne učinke i rasti na osnovi vlastitog truda i podrške raznih oblika državnih i EU potpora za istraživanje i razvoj.