Glaxo donio u bivši Plivin Institut bolje uvjete i žešće zahtjeve za rezultatima

Istraživači iz Plivina instituta dobivali su 150 znanstvenih časopisa, a informacije su mogli razmjenjivati sa stotinjak kolega. Danas im je dostupno 5.000 časopisa i razmjena iskustava sa svih 16.000 GSK-ovih istraživača u osam država

Piše: Dragana Radusinović
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Svi ljudi svijeta zajedno posjeduju sve svjetsko znanje. Šesnaest tisuća istraživača novih lijekova iz različitih zemalja sa svih kontinenata zajedno zasigurno znaju više i mogu bolje od njih stotinjak na jednome mjestu. Upravo ove rečenice oslikavaju gdje su danas 124 istraživača iz nekadašnjega Plivina istraživačkog instituta koji je prije nešto manje od godinu dana kupila moćna istraživačka farmaceutska tvrtka GlaxoSmithKline (GSK). Nisu se odselili iz Zagreba, ostali su, dapače, u istoj zgradi na Črnomercu, ali iz priča nekoliko njih može se zaključiti da zapravo rade svugdje u svijetu – istodobno.

Prije godinu dana uz negativne se prizvuke moglo čuti da britanska multinacionalka za 30-ak milijuna dolara od 'posrnule Plive' kupuje 'hrvatsku pamet'. Toj hrvatskoj pameti koju je kupila, ili je možda bolje reći - u koju je uložila, britanska je multinacionalka u posljednjih nekoliko mjeseci otvorila sva svoja vrata, a nakon procesa integracije Radan Spaventi, direktor GSK-ova Centra izvrsnosti u Zagrebu, najavljuje i novu fazu u radu, nove projekte i zapošljavanje novih istraživača. Nekadašnji Plivini istraživači uklopili su se, kao što kažu, savršeno u svoju novu multinacionalnu obitelj, a toj integraciji pomoglo je i to što se taj istraživački tim imao prilike u Plivi godinama sustavno razvijati prema svjetskome mjerilu izvrsnosti kad je riječ o novom znanju i tehnologiji.

Svi su strahovi bili neopravdani

Bojali su se, priznaju domaći istraživači, GlaxoSmithKleina, velikog sustava i njegove moguće inertnosti, ali danas kažu da su svi strahovi bili neopravdani. Iako ukupno zapošljava više od 100 tisuća ljudi i proizvodi na 99 lokacija u 39 zemalja, GlaxoSmithKleine je savršeno dobro organiziran sustav koji je zagrebačkim istraživačima novih lijekova na mnogo načina promijenio radnu svakodnevnicu. Tvrtka u istraživanje i razvoj svaki sat ulaže više od pola milijuna dolara.

- Za razliku od Plive, kojoj su ulaganja u Istraživački institut, koja nisu bila mala, ipak bila znatan dio ukupnih ulaganja, za GlaxoSmithKlein, s obzirom na njegova ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj, mi smo doista samo kap u moru - kaže Spaventi. Drugačije je, kaže, raditi u multinacionalnoj tvrtki kojoj je istraživanje i kreiranje novih lijekova osnovna filozofija poslovanja nego raditi u tvrtki poput Plive, čija se strategija dominantno zasnivala na generičkim lijekovima.
- Veličina GlaxoSmithKlinea jamči da će svi dobri projekti koji postanu lijekovi završiti na svjetskom tržištu - kaže Spaventi.

Odobrenja stižu nevjerojatnom brzinom

Trenutačno se u ostakljenoj zgradi zagrebačkog Centra izvrsnosti britanske multinacionalke bave preciznijim planiranjem rada u predstojećem razdoblju i razmatraju nove projekte, a počelo je i zapošljavanje novih istraživača - zaposleno ih je dvanaest, s još desetak u završnoj fazi procesa zapošljavanja. Potpuna integracija u sustav GlaxoSmithKleina, koja podrazumijeva preuzimanje i IT infrastrukture i uključivanje u kompanijski intranet te preuzimanje modela sastavljanja proračuna, ne znači da je zagrebački institut izgubio samostalnost.

- Istraživanje i razvoj u GlaxoSmithKlineu organizirano je prema inovativnom modelu koji daje izvrsne rezultate. Koncept se temelji na prepoznavanju dijelova procesa razvoja lijeka kod kojih je prednost veličina sustava, a tu su u povlaštenu položaju male, dinamične, fleksibilne sredine kao što su to, primjerice, biotehnološke tvrtke. Slijedeći tu logiku, aktivnosti vezane uz otkriće lijeka u GSK-u provode se u takozvanim centrima izvrsnosti za otkrivanje lijekova. Svaki centar zapošljava između 150 do 300 istraživača, usmjeren je najčešće na jedno terapijsko područje i prilično samostalan u radu. Takvih centara izvrsnosti za otkrivanje lijekova u GSK-u danas ima deset, a Centar izvrsnosti u Zagrebu jedan je od njih - objašnjava Spaventi. Jedan detalj, beskrajno važan istraživačima novih lijekova, najbolje pokazuje što su zagrebački istraživači dobili ulaskom u GlaxoSmithKlein.

Tajna je u intranetu, internim web stranicama multinacionalke. Vesna Gabelica, doktorica kemijskih znanosti koja se bavi strukturom i analizom potencijalno aktivnih molekula, kaže da su istraživači, dok su radili za Plivu, koja je imala neki svoj poseban šarm imali pristup 150 znanstvenih časopisa.

- Zahvaljujući GlaxoSmithKleinovu intranetu, sada možemo u svakom trenutku pristupiti bazi od pet tisuća znanstvenih časopisa koji su nam nužni u radu - kaže Gabelica. Primjerice, nedavno joj je zatrebala nova oprema za istraživanje pa je podnijela zahtjev da se ta oprema kupi.
- Dobila sam sve što mi je trebalo, a odobrenja su stigla nevjerojatno brzo - prisjeća se Gabelica. Direktorica Kliničke farmakologije i istraživačke medicine Katarina Orešković kaže da je bitna razlika između rada za Plivu i GlaxoSmithKline u tome što je sada istraživačima u Zagrebu omogućen kontakt s tisućama ljudi koji isključivo istražuju nove lijekove.

- Surađivali smo s istraživačkim grupama u svijetu i dok smo bili dio Plive, međutim, drugačije je kad smo svi dio iste tvrtke jer možemo bez ikakvih ograničenja dijeliti znanje i iskustvo. Korporativna me kultura GlaxoSmithKlinea oduševila jer su svi istraživači u svijetu uvijek spremni odgovoriti na sva naša pitanja i u svakom se trenutku možemo međusobno posavjetovati o nekom problemu, a i oni s nama. Cijeli je sustav osmišljen i uspostavljen da bi se komunikacijom i razmjenom znanja podržalo učinkovito istraživanje novih lijekova - kaže Orešković.

O istraživanjima samo unutar tvrtke

Voditeljica projekta u zagrebačkom Centru izvrsnosti Donatella Verbanac, doktorica biokemijskih znanosti, kaže:
- Kad provodite istraživanja poput naših, ona su u pravilu poslovna tajna pa ne smijete s kolegama izvan tvrtke diskutirati o znanstvenim problemima, stoga ste na neki način zakinuti. Nije isto moći dijeliti spoznaje sa stotinjak istraživača, kao što je bio slučaj prije u Plivi, i s njih 16 tisuća u svijetu, kao što je to danas u GSK-u. Postavši dio tog tima, potvrdili smo da smo globalno konkurentni - kaže Verbanac. Jedna od rubrika kompanijskog intraneta nosi naziv 'Tko zna'.
- U nju svi mogu upisati upit vezan uz neki problem, nakon čega vrlo brzo sa svih strana svijeta dolaze iskustva i prijedlozi - kaže Verbanac.

Takav način rada, kaže Spaventi, povećava vjerojatnost da će i projekti koji se istražuju u Zagrebu, na isti način kao bilo gdje unutar globalne GSK-ove istraživačko-razvojne mreže, brže stići do cilja, odnosno postati novi lijek. Zagrebački Centar izvrsnosti za istraživanje makrolidnih lijekova, kao što kaže njegov direktor, jedinstven je u GSK-u jer se bavi specifičnim područjem istraživanja, u kojem su njegovi znanstvenici među najboljima u svijetu.

- Među 16 tisuća GlaxoSmithKlineovih istraživača jedino mi istražujemo makrolide, i upravo je u Zagrebu koncentrirana kritična masa znanja o tim vrlo zanimljivim molekulama - kaže Spaventi. Upravo su to znanje i kvaliteta zagrebačkih istraživača ono što je divovsku farmaceutsku tvrtku privuklo da zadrži Centar izvrsnosti u Zagrebu. Makrolidi su, objašnjava Spaventi, obitelj relativno velikih i prilično složenih molekula, za čije je istraživanje potrebno specifično znanje o mnogim područjima, od vrlo zahtjevne organske kemije do biologije i farmakologije. Za postizanje takove razine izvrsnosti potrebne su godine razvoja i konzistentna strategija, a u zagrebačkom se institutu na ovaj ili onaj način to provodilo još od otkrića azitromicina.

Suradnja s drugim istraživačima u GSK

- U stručnoj javnosti uvriježeno je mišljenje da su makrolidi prije svega antibiotici, kao što je, uostalom, i azitromicin. No, u posljednje vrijeme istraživanja pokazuju da bi se te molekule mogle primjenjivati i u liječenju nebakterijskih bolesti, čime bi se njihova potencijalna primjena proširila na razna terapijska područja - kaže Spaventi. Tako se otvara mogućnost suradnje s drugim istraživačkim grupama unutar GlaxoSmithKlinea.

Strano ulaganje u hrvatsku pamet

- Ljepota koncepta organizacije jest u tome što pruža veliku fleksibilnost i osigurava da se u svakom trenutku oko dobrog projekta okupe ljudi koji najviše znaju o određenom području. Tako, na primjer, rezultira li naše istraživanje makrolida novim antibiotikom, surađivat ćemo s Centrom izvrsnosti za infektivne bolesti, dok ćemo, primjerice, na makrolidima koje razvijamo da bi postali lijek za upalne bolesti pluća, surađivati s Centrom izvrsnosti za respiratorne bolesti – kaže Katarina Orešković.

Za ono što se prije godinu dana nazivalo prodajom hrvatske pameti, danas je opravdano reći da je zapravo izravno strano ulaganje u hrvatsku pamet i jedan od, nažalost rijetkih, primjera upravo onakvog ulaganja u kakvo se hrvatski političari zaklinju da ga žele privući u svrhu stvaranja zemlje znanja. Perspektiva Istraživačkog centra GlaxoSmithKlinea u Zagrebu danas se doima blistavom. Njegov dugoročni opstanak u Hrvatskoj, međutim, ne ovisi jedino o istraživačima koji u njemu danas rade i njihovoj današnjoj konkurentnosti u velikoj GSK-ovoj znanstvenoj mašineriji. Dugoročni opstanak ovisi i o tome kakve će nove stručnjake i mlade istraživačke genije hrvatski obrazovni sustav razviti i usmjeriti na istraživanje novih lijekova. Priča o organiziranom sustavu GlaxoSmithKlinea samo potvrđuje da se takvi ljudi i takve stvari ne događaju slučajno.