Globalna kriza izazvat će blago usporavanje ekonomskog rasta Hrvatske

Posljedice svjetske financijske krize će za Hrvatsku kao i Bugarsku, Češku, Poljsku i Sloveniju biti uglavnom umjereno usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda i to kao posljedica pada izvoza i investicija.

Ostale nove članice EU osjetit će značajnije usporavanje ekonomskog rasta, a u Mađarskoj i baltičkim državama bi taj pad mogao potrajati duže vrijeme. Zaključci su to stručnjaka Svjetske banke objavljeni u redovnom tromjesečnom izvješću EU10 Regular Economic Report koji analizira ekonomsku situaciju u novim članicama Unije te u Hrvatskoj. Izvješće navodi da se međunarodna financijska kriza intenzivirala početkom listopada i taj se poremećaj vrlo brzo proširio na 11 analiziranih država rezultirajući višim kamatnim stopama. Neke zemlje u regiji suočavaju se s nedostatkom likvidnosti što dodatno povisuje međubankarske kamatne stope. Inflacija je bila visoka, ali se stabilizirala te se sada zbog pada cijene energenata i dobre žetve očekuje pad stope rasta cijena.

Hrvatska je prema mišljenju stručnjaka Svjetske banke inicijalni udar financijske krize dočekala relativno dobro pripremljena. Prikladne monetarne i prudencijalne mjere poduzete prije ove krize su svorile zalihe likvidnosti u bankarskom sustavu i omogućile odupiranje financijskim turbulencijama. Svjetska banka također je pohvalila vladino povećanje iznosa garantiranih depozita te osnivanje interventnog investicijskog fonda. Međutim, upozorava se u izvješću, zbog neizvjesnosti daljnjeg razvoja situacije u svijetu, vanjske neravnoteže će biti sve teže financirati pa bi Hrvatska trebala prilagoditi javnu potrošnju uz zadržavanje odgovarajućih programa socijalne zaštite. (Hrvoje Mateljić)