GNI: Kompanija u svim vremenskim zonama

Početnik na području biotehnologije, GNI, kompanija je koja ima kinesku strukturu troškova, japanske superkompjutore, a u Cambridgeu pristup etičkom materijalu i vrhunskim znanstvenicima

            GNI je kompanija početnik u području biotehnologije, ima manje od 100 ljudi na platnoj listi, a njen čelnik, Christopher Savoie, teško bi odgovorio na pitanje gdje je sjedište njegove tvrtke. Jer, jednako je prisutna u Tokiju, Fukuoki, Šangaju, Cambridgeu, Londonu i San Joseu. Jedan od njenih znanstvenih utemeljitelja preselio se nedavno iz Engleske na Novi Zeland, kako bi i tamo uspostavio laboratorij.

Odatle će surađivati sa svojom virtualnom kompanijom jednako kao i i prije. GNI je, naime, shvatio da raznovrsni trendovi, od poboljšane kvalitete videokonferenciranja do Kine kao prihvatljivog mjesta za kliničko istraživanje, omogućavaju da se brzo i bez velikih operacija izraste u multinacionalnu kompanija. GNI je osnovao 2001. godine Christopher Savoie, američki poduzetnik, stvorivši svojevrsnu međunarodnu kompilaciju.
- Uzimamo najbolje od svake zemlje i to sastavljamo - kaže Savoie, čija je kompanija iskoristila razlike u državnim regulativama, troškovima i ekspertizi kako bi skrpali malu multinacionalku.

Kompanija s tri identiteta

                GNI ima tri osnovna nacionalna identiteta. Japansko i kinesko partnerstvo, a većinu istraživanja provode u Engleskoj, gdje je regulatorni okoliš i relativno liberalan stav prema uzgoju ljudskog tkiva u znanstvene svrhe, čine dobre uvjete za genetičke analize. Znanstvenici koji rade s GNI-jem dobivaju pupčane vrpce iz Rosie Maternity bolnice u Cambridgeu, odnosno genetsko tkivo gotovo netaknuto okolišem, što im omogućuje analizu interakcije među genima, čiji je identitet otkrio Projekt ljudskoga genoma. Nabavljanje takvog materijala u Japanu, gdje je stožer kompanije, bilo bi teško, s obzirom da japanski roditelji tradicionalno zadrže pupčanu vrpcu svoje djece. Zato običaji i regulativa čine Englesku boljom lokacijom za temeljna istraživanja.

No, iako Japanu nedostaje eksperimentalnog tkiva, ima dva druga resursa koji nisu na taj način dostupni u Ujedinjenom Kraljevstvu - superkompjutere i gotovinu. Velik dio podataka dobivenih u Engleskoj analizira se u Japanu na algoritmima razvijenima na moćnim japanskim kompjuterima. GNI je, isto tako, uspio sakupiti 30 milijuna dolara 2001. godine, jer Japan ima jednu od najvećih štednih zaliha na svijetu te olakšice za početničke kompanije, a velik je dio te štednje završio u biotehnologiji.

Savoie, koji je studirao medicinu na sveučilištu u Kyushu i tečno govori japanski, a uzeo je i japansko državljanstvo, vidio je priliku za skupljanje novca kad su restrikcije prema znanstvenicima u odborima kompanija ukinute. Brzim premještanjem stožera iz SAD-a u Japan skupljeno je dovoljno novca od japanskih investitora za funkcioniranje kompanije do 2008. godine. To je i više nego je bilo planirano prije izlaska na burzu tijekom ove godine.

Kina za klinička testiranja

                 Kina je treći čvor u GNI-jevoj mreži. Tamo su resurs - pacijenti. Mnoge farmaceutske kompanije izvode klinička testiranja u Kini, a podatke prikupljene tamo sve više priznaju u SAD-u i ostalim zapadnim regulatornim tijelima. No, GNI vjeruje da će biti prva nekineska kompanija koja će zatražiti kinesko odobrenje za lijek prije nego takav zahtjev ispostave regulatornim tijelima u Japanu i na Zapadu. Farmaceutska industrija koncentrirana je na razvoj lijekova protiv bolesti koje prevladavaju na Zapadu. Jednom kad je lijek lansiran na Zapadu, kompanije traže odobrenje u Japanu i drugdje u Aziji.

GlaxoSmith, angloamerički div, počeo je prodaju Imigrana, vrhunskog lijeka za migrenu, u Japanu devet godina nakon prvog lansiranja lijeka na Zapadu. GNI se nada da će taj model preokrenuti. Cilja na bolesti uobičajenije u Aziji, gdje, na primjer, prevladavaju rak želuca i hepatitis.
- Kao mala kompanija morali smo naći nišu, i mislili smo da je polovica čovječanstva dobar početak - kaže Savoie.

Za klinička testiranja Kina je dobra alternativa Japanu, gdje je testiranje lijekova teško i skupo. Savoie tvrdi da testovi slične kvalitete mogu biti izvedeni brže u Kini i to za desetinu troškova. Neće biti moguće potpuno se osloniti na kineske podatke kako bi se dobilo dozvole drugdje, ali bit će lakše opravdati trošenje nekoliko stotina milijuna dolara na testiranja u Japanu i SAD-u jednom kad se lijek pokazao efikasnim u Kini. Kineski dio GNI-ja upotpunjuje Shangai Genomics, početnička kompanija koju su pokrenula dva kineska poduzetnika obrazovana u SAD-u. GNI se spojio sa Shangai Genomicsom prošle godine.

Obojicu znanstvenika osnivača privukla je Šangaju mogućnost novca od venture, kapital kompanija koje podržava država, a koje su uspostavljene radi promocije domaće znanosti. Ying Luo, predsjednik i direktor Shangai Genomicsa, kaže da suradnja s GNI-jem donosi njegovoj kompaniji bolju znanost, više novca i međunarodnu perspektivu. Odbacuje svaku sugestiju da tenzije između Japana i Kine koje su eksplodirale neredima u kineskim gradovima prošle godine mogu naštetiti perspektivi kinesko-japanske suradnje u delikatnom području testiranja lijekova.
- Mi smo međunarodna kompanija s ljudima iz cijelog svijeta - kaže on - i zato smo vrlo dobar primjer kako ljudi iz raznih zemalja mogu zajedno sjesti i riješiti zajednički problem.

Gorljivi videokonferencijaši

               Spojena kompanija testira dva lijeka razvijena u Shangai Genomicsu. Najrazvijeniji je za oštećena pluća kao nuspojave terapije zračenjem. Nadaju se skorom početku testiranja spojeva proizvedenih za azijsko tržište kroz GNI-jevu znanstvenu ekspertizu. Neki od tih potencijalnih lijekova sada se testiraju na životinjama. Savoie uspoređuje kompaniju koju je skrpao s mrežama gena koje GNI proučava. Upravo kako njegova kompanija pokušava maksimizirati prednosti pojedinoga geografskog područja, tako i individualni geni međusobno surađuju kako bi stvorili korisne funkcije unutar stanice.

Kao i genske mreže, i interakcije u virtualnoj kompaniji mogu biti kompleksne. Savoie je preselio svoju obitelj iz Tokija u Fukuoku kako bi iskoristio prednost njihovoga pogodnog aerodroma i kratkog vremena leta do Šangaja. Direktori GNI-ja postali su gorljivi videokonferencijaši. Carol Charkis, potpredsjednica poslovnog razvoja, kaže da se sastanci dogovaraju ujutro na nekim mjestima, a navečer na drugim. No, za kompaniju koja se proteže kroz sve vremenske zone (ona radi u San Joseu), netko mora ustati u ranu zoru.

- To je virtualna kompanija - kaže ona - odnosno stvarna je, samo nismo svi na jednom mjestu. Imamo kinesku strukturu troškova, japanske superkompjutere, a u Cambridgeu pristup etičkom materijalu i vrhunskim znanstvenicima.

Budućnost, kažu ekonomski teoretičari, pripada upravo ovakvim multinacionalnim kompanijama koje će za određeni projekt koristiti resurse i financije na raznim stranama svijeta. To znači da će sve manje biti važno naprosto izmjestiti tvornicu zbog jeftinije radne snage, a sve više racionalno korištenje svjetskih resursa, pri čemu se na određenom poslu okupljaju partneri.

Priredio: Vanja Figenwald