Godišnje će 'nicati' 150 obiteljskih hotela

Sedamnaest hrvatskih poslovnih banaka preko kojih se realizira državni program kreditiranja turizma 'Poticaj za uspjeh' u tri godine provedbe dodijelile su 307 kredita vrijednih oko 1,3 milijarde kuna. Ti su povoljni krediti iskorišteni za gradnju i obnovu dvjestotinjak objekata, prije svega malih obiteljskih hotela, pansiona i tradicijskih kuća za turističku ponudu

  Osobito je, prema ocjenama analitičara, u zadnje dvije godine primjetan pojačani interes poduzetnika za korištenje tih poticajnih kredita, ali i njihova želja da dobivena sredstva sve više usmjeravaju upravo u gradnju novih malih i obiteljskih hotela.
- Procjenjujemo da se u obiteljske i male hotele u protekle tri godine investiralo najmanje pola milijarde eura. Naime, u sklopu programa 'Poticaj za uspjeh' banke su odobrile oko 1,2 milijarde kuna kreditnih sredstava, a s istim su iznosom još sudjelovali i poduzetnici svojim sredstvima te dižući kredite i izvan tog programa. Još je najmanje 1,2 milijarde kuna uloženo u dodatne sadržaje za bogatiju ponudu u malim hotelima.

Danas, pak, imamo dvjestotinjak malih hotela (usporedbe radi, Austrija i Grčka ih imaju po 10.000 , a Italija čak 23.000 ). Svaki mali hotel otvara 10 do 15 radnih mjesta pa je do sada vjerojatno otvoreno blizu 3.000 novih radnih mjesta - pojašnjava Šime Klarić, predsjednik nacionalne Udruge malih i obiteljskih hotela. Uz stvorenu pozitivnu klimu orijentacije Hrvatske na kvalitetni turizam, u čemu veliku ulogu igraju (i) mali obiteljski hoteli, rastućem poduzetničkom interesu u novije vrijeme svakako pridonose i povoljni poticaji iz programa 'Poticaj za uspjeh' koji npr. omogućuju dobivanje kredita u neograničenom iznosu s rokom otplate do 20 godina, počekom do 2 godine i uz prosječnu kamatu od samo 2 posto.

No, treba podsjetiti da prosječna investicija po objektu (malom hotelu) doseže i dva milijuna eura. Kako se radi o smionom poslovnom pothvatu o kojem ovisi sudbina čitave obitelji, Udruga malih hotelijera od prošle se jeseni odlučila i više pomagati zainteresiranima i onima koji se upuštaju u tu investiciju. Naime, počeo je s radom njihov 'info call' centar putem kojega im nude financijske, arhitektonske, marketinške i druge savjete. U Udruzi kažu kako im se već javilo 160 osoba iz svih hrvatskih krajeva, zainteresiranih da odmah počnu s projektima, posebno kroz državni projekt financiranja malog poduzetništva u turizmu.

U Istri najveći interes za poticaje

Procjenjuju da najmanje 150 hrvatskih obitelji odmah želi u taj biznis, a posebno velik interes za poticaje vlada u Istri, gdje bi se u iduće tri godine moglo otvoriti do stotinjak novih malih i obiteljskih hotela visoke kategorije. Mali hoteli u nas, inače, bilježe i stalni rast prometa. U 2006. imali su 10 do 20 posto bolji promet u odnosu na godinu prije. Ipak, 40 posto su slabije popunjeni u odnosu na europske i imaju 40 posto nižu cijenu usluge. - To govori o velikoj mogućnosti za rast, a upravo mali hoteli produljuju sezonu i oživljavaju destinaciju. Zato lokalna samouprava mora izići u susret tim poduzetnicima - ubrzati rješavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, sniziti komunalne naknade i drugo - kaže Šime Klarić.

Ističe pritom da je 'Poticaj za uspjeh' kvalitetan program koji što dulje treba provoditi kako bi se u idućih deset godina u Hrvatskoj došlo do još najmanje 1.500 malih i obiteljskih hotela, odnosno prosječno 150 novih godišnje. Podsjetimo da u Austriji, Italiji i Grčkoj mali hoteli čine blizu 70 posto hotelskog smještaja tih zemalja, a da u Hrvatskoj danas, unatoč nešto življem razvoju posljednjih godina, sudjeluju sa samo 7 posto. Mnogi zato (i) zagovaraju tezu da bi strateški cilj u Hrvatskoj trebao biti povećanje udjela malih hotela u idućim godinama na razinu od 40 do 50 posto u hotelskom smještaju uz zadržavanje elemenata održivog razvoja.

Poznavaoci prilika ističu da bi u predstojećem razdoblju, uz postojeće, valjalo razviti i druge poticaje kreditiranja te educirati zainteresirane kako bi se barem 3 do 5 posto od 50.000 domaćinstava, koliko ih se u Hrvatskoj bavi iznajmljivanjem smještaja, potaknulo na takav biznis, odnosno na otvaranje malih obiteljskih hotela. 'Razvoj obiteljskoga malog hotelijerstva ključan je i u repozicioniranju i restrukturiranju hrvatskog turizma zasnovanog na kvaliteti kakvu baštine Austrija, Italija, Švicarska i Francuska. Ondje su njihovi državljani (i) vlasnici malih hotela.' Tako treba, smatra Klarić, biti i u nas, jer da bi hotel bio produktivan i konkurentan - mora uključivati čitavu obitelj.  (Nikola Prskalo)