Godišnjica propasti Lehman Brothersa

Prolazi godina dana od propasti jedne od najstarijih investicijskih banaka u svijetu, američkog Lehman Brothersa, tijekom koje je američki financijski sustav stabiliziran, no ne i dovoljno reguliran da bi se spriječilo izbijanje kriza u budućnosti.

Lehman Brothers, 158 godina stara investicijska banka Lehman Brothers, propala je 15. rujna 2008. godine, ponijevši epitet najvećeg stečaja u američkoj korporativnoj povijesti. Njezin kolaps paralizirao je globalni financijski svijet i potaknuto recesiju. Iako su vlade diljem svijeta otad ulile na tisuće milijardi dolara u financijski sustav, kriza se proširila i produbila, zahvativši realni sektor žestinom koja nije viđena još od Velike depresije 1930-ih godina.Ekonomisti i analitičari u bankama uglavnom se slažu da je nakon propasti Lehman Brothersa prije godinu dana američki, a posljedično i globalni financijski sustav, bio na rubu ponora. Među koracima kojima se može zahvaliti njegova stabilizacija su Fedovo rezanje kamatnih stopa i mjere povećanja likvidnosti banaka teške na tisuće milijardi dolara, zatim 700 milijardi dolara vrijedan program za pomoć bankama koji je pokrenuo bivši predsjednik George W. Bush, a nastavio sadašnji predsjednik Barack Obama, kao i testovi koje je američko ministarstvo financija provelo kako bi odredilo koje među najvećim bankama imaju dovoljno kapitala da podnesu i još goru krizu.

Usprkos stabilizaciji financijskog sustava, od početka godine čak 89 američkih banaka propalo je pod pritiskom nenaplativih hipotekarnih zajmova. Nadalje, američko ministarstvo financija procjenjuje da bi više od šest milijuna obitelji u iduće tri godine moglo biti suočeno s gubitkom prava na korištenje nekretnine jer nije u stanju otplaćivati hipotekarni zajam. I dok financijski sektor više nije u panici, a mnogo je i znakova koji upućuju da recesija završava, američka javnost i dalje sumnja u financijski sustav. Naime, godinu dana nakon što je Wall Street za dlaku izbjegao kolaps, sedam od 10 Amerikanaca i dalje nema povjerenje u to da je savezna vlada poduzela zaštitne mehanizme kako bi spriječila potrese u financijskoj industriji, rezultati su ankete koju je nedavno provela agencija AP u suradnji s Gfk-om.Anketa pokazuje i da čak 79 posto ispitanika smatra kako najveću odgovornost za ovu krizu snose banke i kreditori koji su odobravali rizične zajmove, 69 posto ih smatra da je odgovorna savezna vlada jer nije adekvatno regulirala poslovanje banaka, a 65 posto okrivljuje one koji su uzimali kredite a nisu ih bili u mogućnosti otplatiti.Velike banke u SAD-u primile su na milijarde dolara pomoći i sada postupno vraćaju taj državni novac. Na mnogo zdravijim temeljima, žele se riješiti državnih ograničenja i nadzora.

No i dalje se oslanjaju na izvanredne mjere Feda usmjerene na povećanje likvidnosti.I dok zakonodavci i regulatori upozoravaju na opasnosti od prevelikih financijskih institucija, sa suviše isprepletenim poslovanjem, neke su iz krize isplovile još i veće.JPMorgan Chase kupio je Bear Stearns, Bank of America je bila prisiljena preuzeti Merrill Lynch, dok je Wells Fargo stekao Wachoviu. Te tri banke krajem lipnja držale su 2.300 milijardi dolara vrijedne depozite ili gotovo trećinu svih depozita u SAD-u. Usporedbe radi, tri godine prije te tri financijske institucije imale su otprilike 20 posto udjela u ukupnim depozitima.Prava opasnost sada leži u tome da bi se tako velike institucije mogle angažirati ponovno u visokorizičnim pothvatima. Krenu li ti pothvati loše, mogle bi zahtijevati izvanrednu državnu pomoć, a država bi tada ponovno morala sprječavati eventualno potonuće cijele financijske industrije u krizu. Stoga je američka vlada preporučila niz regulatornih izmjena, uključujući veće ovlasti nadzora Fedu, povećanje kapitalnih zahtjeva bankama i ostale uvjete osmišljene da bi se obeshrabrilo financijske kompanije da postanu prevelike.

No, Kongres tek mora usvojiti te prijedloge, a neki od Obaminih prijedloga nailaze na otpor čak i u njegovoj stranci. Američka javnost, pak, sada je više usmjerena na raspravu o zdravstvenoj skrbi nego na potrebu ograničavanja trgovine derivatima i ostalim složenim financijskim instrumentima.Danas bi predsjednik Obama trebao održati govor u New Yorku o uvjetima koji vladaju na financijskim tržištima. Analitičari smatraju da će Obama teško javnosti uspjeti 'prodati' priču o uspjehu temeljem oporavka na Wall Streetu, jer su financijski i gospodarski problemi i dalje prisutni, a raspoloženje američke javnosti podijeljeno. Ipak, još ima vrijeme na svojoj strani, barem do parlamentarnih izbora iduće godine."U konačnici, javnost prosuđuje predsjednike i kongrese ne na temelju toga sviđa li im se ili ne određena politika, nego na temelju toga daje li određena politika rezultate koji im se sviđaju. Ako uspije, javnost će biti zadovoljna, sam Obama će biti zadovoljan, demokrati će biti zadovoljni. Ako ne uspije, bit će u nevolji", kaže Robert Shapiro, bivši savjetnik predsjednika Billa Clintona, a sada predsjednik savjetodavne tvrtke Sonecon.(H)