Google ne zanima Microsoft

Ovaj rat pretraživača neće biti poput posljednjeg. Kada je Google objavio svoj pretraživač, Chrome, početkom mjeseca, prva misao kod mnogih bila je kako se ponavlja rat s kraja 90-ih između Microsofta i Netscapea, no čini se da Google ima daleko veće ambicije i da ih uopće toliko ne zanima konkurent.

Pripremio: Vanja Figenwald      

Cilj nije samo, kažu direktori Googlea, osvojiti dio postojećeg tržišta, već promijeniti i samu prirodu surfanja internetom i načina na koji upotrebljavamo računala. Ako Chrome bude funkcionirao kako je zamišljeno, uzrokovat će odljev znatnog dijela računalnih operacija s desktopa, Microsoftove domene, prema udaljenim podatkovnim centrima, koji se u IT industriji nazivaju Oblakom. Google upravlja najefikasnijim i najvećim takvim centrima na zemlji, pa je prebacivanje dijela računalnih operacija prema njima, u samoj srži njihove strategije. ‘Google zaista vjeruje kako budućnost interneta leži u pokretanju aplikacija na njemu samom’, vjeruje vlasnik jedne konzultanstke tvrtke. ‘Žele predvoditi tu promjenu’.

Ipak, Microsoft ovu bitku započinje s ogromnom prednosti. Njihov pretraživač, Internet Explorer, dominira tržištem s udjelom od oko 75%, a uskoro će i oni lansirati svoju najnoviju verziju pretraživača, IE8, opremljenog novim mogućnostima od kojih bi neke mogle imati učinka na Googleovo poslovanje. Jedna od njih olakšava korisnicima blokiranje informacija koje Googleu pomažu dostavljanje što ažurnijih oglasa. Googleov Chrome, pak, sušta je suprotnost i prilično je gologuz. Njegova snaga, smatraju njegovi inženjeri, dolazi iz mogućnosti pokretanja aplikacija brže i sigurnije, pogotovo onih koje se obavljaju izvan samog računala, na Oblaku. Za razliku od Googleovih pomno čuvanih algoritama za pretraživanje, Chrome je open-source softver koji drugi mogu ispitati i, važnije, modificirati.

Šefovi tvrde kako su pretraživač razvili i djelomično za internu upotrebu s obzirom da njihovi inženjeri stalno rade na aplikacijama poput YouTubea ili Gmaila, što često uzrokuje padanje tradicionalnih pre-traživača, orijentiranih više prema pregledavanju internetskih stranica. Stoga je Google prije dvije godine počeo rad na vlastitom pretraživaču, Chromeu. Sada se ponudom istog, besplatno široj javnosti, nadaju kako će potaknuti ljude da više koriste aplikacije, poput uredskih alata i video montaže, na internetu, umjesto na kućnim kompjuterima. Ako Chrome u tome uspije, nije mu niti potreban velik tržišni udio u odnosu na druge pretraživače. Veća aktivnost na internetu, bilo da korisnici to rade putem Chromea ili nekog drugog pretraživača, omogućuje Googleu više lokacija za prikupljanje podataka i prikazivanje oglasa, a to je daleko ambiciozniji plan. ‘U Googleu vjeruju da što više vremena ljudi provode na internetu i što više stvari tamo rade, to više će koristi Google izvući’, kaže Nick Carr, autor knjige The Big Switch.

Google je u područje pretraživača krenuo ambiciozno. Kompanija je pokrenula Chrome na 43 jezika u 122 zemlje, ali većina čarolije skrivena je unutar sustava. Njihovi inženjeri razvili su multiprocesorsku arhitekturu, što znači da pretraživač može pokretati odvojene aplikacije u različitim okvirima, ili prozorima, u isto vrijeme. Ako jedna aplikacija padne, ostale nastavljaju normalno funkcionirati. Druga interesantna mogućnost - traka za pretraživanje i traka za upisivanje internetske adrese jedna su te ista stvar.

Dakle, ukucate što tražite i pretraživač će ili ispisati dotičnu stranicu ili rezultate pretraživanja. Prve recenzije ukazale su na nedostatke pretraživača, poput, primjerice, izostanka kvalitetnog načina upravljanja omiljenim stranicama, ali Google slijedi svoju prokušanu filozofiju ‘lansiraj prvo, onda mijenjaj’. John Lilly, šef Mozille, proizvođača konkurentskog pretraživača Firefox, kaže kako je još teško proci-jeniti koliko će Chrome biti popularan. ‘Mislim da će puno ljudi početi odmah eksperimentirati s Chromeom, no to je priča koja će trajati nekoliko tjedana, mjeseci i godina, ne nekoliko sati ili dana’.