Google postaje novi Microsoft?

Eric Schmidt se silno trudio ne likovati prošli tjedan nakon što je Microsoft odustao od pokušaja preuzimanja Yahooa. Šef Googlea svjedočio je propadanju najizravnijeg napada njihovog glavnog rivala na Googleovu dominaciju u pretraživanju interneta i oglašavanju

Microsoft djeluje u debeloj defenzivi. Za kompaniju koja je uvijek prezirala zamisao velikih spajanja, ganjanje Yahooa bilo je dosad najveća potvrda da softverskom divu ponestaje opcija u borbi s Googleom. Barem trenutno, njihov zamah djeluje jednostavno nezaustavljivo. Veličina Googleove pobjede nad Microsoftom u internetskom oglašavanju, zakucana neuspjehom preuzimanja Yahooa, teško može biti shvaćena pretjerano. Do sljedeće godine polovica svjetskog online oglašavanja, koje bi trebalo dosegnuti 55 milijardi dolara, teći će kroz Googleove sustave. Od toga, nekih dvije trećine doći će od oglasa postavljenih na Googleovim vlastitim stranicama, dok ostalo predstavlja oglašavanje koje internetska kompanija u ulozi brokera stavlja na siteove drugih kompanija za mali udio akcije. Pobjeda je to koja povlači dva pitanja.

Hoće li Google biti sposoban iskoristiti ovaj predah kako bi proširio svoju dominaciju na druga područja internetskog i digitalnog oglašavanja? I treba li se možda početi zabrinjavati nad činjenicom da jedna kompanija kontrolira toliki udio internetskog krvotoka? Ova propast Microsofta potvrdila je samo već poznatu činjenicu - rat tražilica bio je gotov praktički onog trenutka kada je i počeo, a Google je čisti pobjednik. Njihova je tražilica imala udio od 70% ukupnog oglašavanja na svim tražilicama, a taj udio nastavlja rasti. Microsoft i Yahoo jednostavno su zakasnili pokrenuvši svoje inicijative na tom području prije nekih četiri-pet godina.

Njihovo spajanje bi barem stvorilo drugog igrača sposobnog za konkurencijum, dok ovako odvojeni, mogu samo nastaviti propadati. Neminovne granice brzorastućeg tržišta tražilica, koje već sad čini gotovo pola svog internetskog oglašavanja, teško je zasad razabrati, no već sada je to posao koji se može mjeriti s onim najuspješnijim pričama u tehnološkoj industriji. Ovim tempom naime, Google bi već sljedeće godine trebao nadmašiti prihode Microsofta na Windowsima. Google je potrošio prilično novca zarađenog na ovoj zlatnoj koki, a vrijeme im je omogućio neuspjeh konkurenata. Kroz akvizicije DoubleClicka i YouTubea položili su velike nade u display oglašavanje i internetski video. Ovi potezi najočitiji su dio pokušaja da zauzmu poziciju na obećavajućim područjima digitalnog oglašavanja, što se posebno vidi u svijetu videa i mobitela.

Kroz YouTube i njihovo testiranje sustava digitalnog oglašavanja s Echostarom, satelitskom televizijom, Google se stavio u poziciju koja mu omogućava jahanje vala tradicionalnog televizijskog oglašavanja koje se premješta na internet. Na tržištu mobitela pak, Google je potrošio mahnitu godinu dana pripremajući teren za ono što tvrde da će biti veći business od njihovog trenutnog, temeljnog na PC-u. U tom smislu su se izborili za otvaranje dijela američkog mobilnog spektra kako bi korisnicima jamčili pristup svojim uslugama, uložili 500 milijuna dolara na Wimax mrežu, osigurali najbolju poziciju za svoje usluge na iPhoneu i pokrenuli svoju platformu za mobilnu tehnologiju, poznatu kao Android. To sve, doduše, ne jamči uspjeh.

 Stroj za lovu

Najveći problem leži u mogućnosti da upravo one kompanije na koje Google računa u svojim poduhvatima za budućnost, zbog osjećaja ugroženosti od Googleove dominacije, zauzmu negativan, agresivan stav. To, pak, podsjeća na drugog diva tehnološke industrije, Microsoft, koji je naišao na slične probleme pri pokušaju ulaska na tržište mobitela, a industrija tradicionalnih medija držala ih je godinama na distanci iz straha da će Microsoft postati ključar s moći da intervenira između medija i njihovih potrošača. Ove paralele bitne su za shvaćanje straha od Googlea, jer je Microsoft iskoristio svoju dominantnost na tržištu operativnih sustava kako bi se proširio na softverske aplikacije da bi na kraju i njima zavladao. Tom logikom, digitalizacijom informacijskih usluga i njihovim prelaskom na internet Googleov sustav oglašavanja postat će financijska platforma na koju se ovi poslovi oslanjaju - kao što je Microsoftov operativni sustav postao kralježnica ekosustava na PC-ju.

No, unatoč nelagodi koju to uzrokuje, Googleov status najefikasnijeg stroja za lovu znači da ih je jako teško ignorirati. Upravo zato Yahoo namjerava postati pouzdaniji partner ostalih internetskih kompanija, i zato se mnogi uzdaju u njihov oporavak kako bi postali jači konkurent Googleu. Dakle, ako Google ulazi u svoje zlatno doba, kao što je bilo ono Microsofta ili IBM-a, ima li razloga za brigu? Prigovori ovim dvjema kompanijama bili su da je njihova dominacija na kraju dovela do gušenja inovacije i pobudila interes antitrustovskih agencija. Sa svoje strane, Googleovi šefovi navode neke argumente u svoju korist.

Sergey Brin kaže kako su njihovi klijenti bili zadovoljni dosadašnjim širenjima njihove mreže i bili sretni da mogu povećati svoj doseg prema potrošačima. Larry Page, suosnivač, dodaje i kako Google ne određuje cijenu oglasa već funkcionira kao posrednik između samih oglašivača koji se međusobno natječu. Ipak, činjenica je da se ovakvim razvojem stvari izbor oglašivačima sužava i stavlja Google u izrazito dominantnu poziciju. Čak i obožavatelji Googlea priznaju da ograničen izbor u pretraživanju interneta, i potencijalno u drugim područjima digitalnog oglašavanja, neće dobro sjesti mušterijama. Kako bilo, ako se realizira ideja da umjesto Microsofta Google ugovori savezništvo s Yahoom, i Google će vrlo vjerojatno osjetiti sumnje i nepovjerenje regualtornih tijela na svojoj koži.
Pripremio: Vanja Figenwald