Arhiva

Googleov Big Brother znat će sve o vama

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Google zna više o vama nego bilo koja druga organizacija u povijesti. Može vam prikazati vašu kuću, omogućiti vašim prijateljima i obitelji da prate svaki vaš pokret putem mobitela, a uz pomoć svoje tražilice može doznati što volite, a što ne, i koji su vam poroci.

Pripremio: Vanja Figenwald

Nedavnom tvrtkinom objavom da će pratiti kretanje milijuna ljudi internetom da bi bolje shvatila njihove interese ta će stvarnost postati još naglašenija. Upotrebom tako prikupljenih informacija Google će moći svoje oglašavanje usmjeriti kvalitetnije, tako da odgovara individualnim potrebama svakog korisnika. Očekivano, taj potez nije baš prihvaćen s oduševljenjem i odobravanjem. Zastupnici u engleskom Parlamentu nazvali su sustav pokretanjem oglašivačkog Velikog brata, a vodeći pobornici zaštite privatnosti rekli su da je taj razvoj tehnologije opasan, pozivajući u isto vrijeme Vladu na pokretanje istrage o aktivnostima kompanije da bi se utvrdilo postaje li, možda, malo premoćna.

Googleov novi sustav, pokrenut nedavno, može pratiti korisnike koji posjećuju stotine tisuća internetskih stranica na kojima se nalaze Googleovi oglasi. Praćenjem njihovih aktivnosti Google će moći prikazivati oglase relevantne za svakog korisnika pojedinačno. U službenoj izjavi tvrtke među ostalim stoji: ‘Ako volite putovati i često posjećujete stranice vezane uz tu naviku, veća je mogućnost da ćete vidjeti oglase vezane uz taj interes, odnosno o ponudama za odmor i putovanje. Ako pak posjećujete stranicu koja prodaje potrepštine za kućne ljubimce, možda ćete vidjeti oglas upravo te stranice dok budete pretraživali druge stranice slične tematike.’

Druge kompanije u internetskoj industriji već su prihvatile bihevioralno oglašavanje takve vrste, no pobornici zaštite privatnosti uporno se bore protiv praćenja internetskih aktivnosti u svrhu oglašavanja.

 Google je taj sustav nazvao ‘oglašavanjem utemeljenom na interesima’ (engl. interestbased advertising). Cijela stvar funkcionira tako da Google ubaci ‘cookie’, mali podatak u danom pretraživaču interneta, da prati aktivnosti korisnika na stranicama koje prikazuju Googleove oglase i zatim te korisnike pridruži kategorijama utemeljenima na sadržaju stranica koje su gledali. Tako će, primjerice, na temelju tako prikupljenih informacija netko biti obilježen kao pasionirani obožavatelj nogometa, vlasnik automobila ili budući roditelj.

U tvrtki su objasnili da neće kategorizirati neke osjetljive interese poput rase, religije, seksualne orijentacije ili zdravstvenih informacija. Ipak, protivnici su se žestoko oborili na taj projekt. - Google će možda poboljšati svoj sustav oglašivačkog ciljanja, no ta će usluga pratiti gotovo sve što radite  i znati sve vaše interese, bez obzira na to o koliko je osobnim ili osjetljivim stvarima riječ - rekao je Simon Davies, direktor Privacy International.

Dodao je i da ‘prijetnja privatnosti iz Googlea raste iz dan u dan i da je doista krajnje vrijeme da Parlament pokrene temeljitu istragu kompanije’. Googleov je glasnogovornik na to odgovorio: - To je potpuno neistinito.Sasvim sigurno nećemo prikazivati oglase u osjetljivim kategorijama i korisnici će svojevoljno moći izaći iz sustava ciljanog oglašavanja. Iako su regulatorna tijela u Britaniji zasad relativno zadovoljna takvim objašnjenjem, ima i onih koji nisu tako uvjereni u dobre namjere sustava.

Phorm, britanska kompanija koja prikazuje oglase utemeljene na arhivu pretraživanja interneta (engl. internet history), bila je predmet policijske istrage zbog mogućeg narušavanja privatnosti.

- Uskoro će se zahvaljujući Googleu posvuda oglašavati na načelu Velikog brata - izjavio je Tom Brake, zastupnik u britanskom Parlamenta, dodavši da ‘moraju postojati jasna pravila koliko će se te podatke čuvati, tko im može pristupiti i komu ih se može prodati’. Cijeli koncept bihevioralnog oglašavanja već je neko vrijeme predmet sporenja u javnosti. Phorm, britanska kompanija koja prikazuje oglase utemeljene na arhivu pretraživanja interneta (engl. internet history), bila je predmet policijske istrage zbog mogućeg narušavanja privatnosti. Iako su mnogi britanski pružatelji internetske usluge iskazali načelni interes, nitko još nije uveo u praksu taj sustav.

Čak je i čovjek kojemu mnogi pripisuju izum interneta, sir Tim Berners-Lee otvoreno govorio protiv Phorma na sastanku u Parlamentu. - Iznimno je važno da se, kad ‘kliknemo’ na nešto, ne moramo brinuti o tome tko će sve znati na što smo ‘kliknuli’, rekao je i dodao:  - U pitanju je integritet interneta kao komunikacijskog medija, stoga je važno da na njemu nema njuškanja.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci