Googleova dionica pala 38 posto

Google se prizemljava. Prvo, kompanija nije uspijela opravdati Wall Streetove prognoze u četvrtom kvartalu, a onda je nekoliko izvještaja kompanije za istraživanje tržišta comScore.com pokazalo da rast klikova na plaćene oglase na Googleovoj stranici stagnira već dva mjeseca u usporedbi sa prošlom godinom kada su rasli i do 40%

Te su vijesti bile dovoljne za širenje uvjerenja da Google usporava. Cijena dionice pala je 38% sa svog vrhunca od 747 dolara što je bio najgori pad blue-chip dionice u tehnološkoj industriji. Najveći razlog za brigu proizlazi iz straha da će poljuljana ekonomija prizemljiti dosadašnji streloviti let kompanije. Dosada je nekih 16 analitičara od njih 30-ak srezalo procijene za Googleov profit u prvom kvartalu. Možda je takav nagli preokret u zamahu bio neizbježan za kompaniju koja se donedavna činila nepobjedivom zahvaljujući profitabilnom poslovanju i tehnologiji pretraživanja toliko korisnoj da je postala nova riječ. To možda znači i da se kompanija suočava s trenutkom istine koji su iskusili i drugi tehnološki fenomeni poput Microsofta - mogu li zadržati čaroliju koja ih je napravila jednom od najimpresivnijih korporacija svijeta? Novi izazovi gomilaju se. Prvo, neki ključni ljudi odlaze u potrazi za novim, unosnijim poduhvatima. Riječ je o Sheryl Sandberg, potpredsjednici za prodaju, koja je napustila Google prošli mjesec, da bi zauzela mjesto šefa operacija Facebooka, i Douglasu Merrillu, potpredsjedniku za inženjering, koji odlazi u EMI kao predsjednik digitalnih poslova.

Nadalje, Googlovi riskantno disperzirani pokušaji pronalaženja novog prostora za rast, u svemu od online video oglasa, uredskog softvera do bežičnih komunikacija, nisu se pokazali pretjerano profitabilnima. S druge strane, svi od malih startupa poput Facebooka, do divova poput Microsofta intenziviraju svoje pokušaje hvatanja velikih komada online trgovine prije nego to Google uspije. Ipak, velik dio predrasuda o Googleovom poslovanju mogao bi se pokazati neosnovan. Upravo je 17. travnja kompanija objavila rezultate poslovanja u prvom kvartalu ove godine koji govore o rastu prihoda od 42%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na 5,19 milijardi dolara, i rastu profita po dionici na 4,12 dolara. Sve to usprkos intenzivnom zapošljavanju i povećanim izdacima za istraživanje prošle godine. Šef Googlea, Eric E. Schmidt, i ostali direktori tvrde da kompanija još uvijek ne osjeća efekte cjelokupne ekonomije. No, ostaje i dalje nejasno kako će se neobična Googleova uprava nositi s izazovnijim vremena.

Testiranje strpljenja i neobuzdane ambicije

Trijumvirat Schmidta i dvojice suosnivača i predsjednika Sergey Brina i Larrya Pagea poticao je jedinstvenu, 'jednostavno-to-napravi' kulturu koja je pomogla kompaniju tako brzo dovesti tako daleko. Ipak, ekscentričnosti koje su investitorima bile šarmantne kada je dionica letila mogle bi testirati njihovo strpljenje ako dionica nastavi padati. Kompanija ne pomaže financijskim analitičarima, tjedno svojim inžinjerima daje slobodan dan da rade na osobnim projektima izvan direktnog nadzora njihovih šefova, čime je i dobro ‘uštekanim’ insajderima teško znati tko što točno radi, a njihovo marketinško poslovanje, kojim vladaju tajne, kompleksne matematičke formule, živcira analitičare koji kompaniju već nazivaju ‘crnom kutijom’. Zato su podaci koji cure iz kompanije posljednjih nekoliko mjeseci uzdrmali Googleov pogon. U kompaniji tvrde da je očito usporavanje plaćenih oglasa namjerno. Naime, smanjili su površinu oko područja za klikanje kako bi eliminirali slučajne klikove koji ne predstavljaju ozbiljne posjetitelje ili kupce. Rezultat je toga, tvrde analitičari, rast od 15% prosječne cijene po kliku na riječi za pretraživanje koje oglašivači kupuju. Opet, skeptika je dosta. Google je suočen s više konkurencije zbog svojih vlastitih neobuzdanih ambicija. Prošle su godine pokušali pokrenuti ponudu softvera online poput e-maila i tekstualnog procesora kao konkurenciju Microsoftu. K tome, kupovinom DoubleClicka za 3,2 milijarde dolara i akvizicijomn YouTubea prije dvije godine, za 1,6 milijardi, spremni su uploviti i u oglase na monitoru i videima. Usprkos neuspjehu pri natjecanju za bežičnu koncesiju, koju su dobili Verizon i AT&T, Google razrađuje planove za bežični internetski softver.

Za razliku od oglasa u pretraživaču, Google se na ostalim tržištima na kojima sudjeluje mora natjecati s velikim i jakim konkurentima, za njih još uvijek novo iskustvo. Prije svega, suočeni su s Microsoftom koji je u ‘ubij Google’ raspoloženju već više od godinu dana i koji je potrošio milijarde dolara na akvizicije kompanija vezanih s internetskim oglašavanjem i dao nevjerojatnu ponudu od 45 milijardi dolara za Yahoo. Kao i mnoge druge vrhunske tvrtke, koje nisu mogle pogriješiti što god da su napravile, i Google se sada nalazi pred izazovima koji će vjerojatno prije biti internog nego eksternog tipa. Njihov je uspjeh stvorio kompaniju toliko veliku da su se i neki veterani uznemirili. Osim odlazaka šefova i dio inženjera je krenuo u startupe poput mikroblogerske usluge Twitter i stranice za dijeljenje sadržaja FriendFeed. A s cijenom dionice toliko niskom moglo bi doći i do problema zadržavanja zaposlenika. Stotine, pa i tisuće, zaposlenika ovise o naknadama vezanim za dionice. Zasad, ipak, kompanija ostaje magnet za mlade inženjere, koje privlači kreativna kultura, besplatna fina hrana i studentska atmosfera. Ipak, prvi put, čarobna korporacija morat će potražiti nove načine da zadrži čaroliju.

Pripremio: Vanja Figenwald