Gospodarski rast budućnosti bit će oko tri posto

Prema Mohamedu El Erianu, autoru 'When Markets Collide', prošlogodišnje dobitnice nagrade za najbolju poslovnu knjigu godine, gospodarski rast neće biti visok kao prije, a nezaposlenost u svijetu imat će minimum od 6 posto

piše Vanja Figenwald
[email protected]

Više ništa neće biti isto, opći je ekonomsko-sociološko-politički konsenzus u posljednje vrijeme, pa tako, primjerice, menadžeri više neće imati astronomske naknade, financijske institucije neće moći brljati a da ih netko ne šamara odostraga, SAD neće toliko trošiti, anglosaksonski kapitalizam neće biti vladajuća svjetska dogma, a sva će djeca biti poslušna i dobra. No, stvari obično dolaze u paketima i sitnima slovima, što znači da gospodarski rast neće biti visok kao prije i, što je mnogo važnije prolaznoj duši smrtnika, koncept pune zaposlenosti dobit će ‘novo normalno’, kako se sada ukratko naziva ono što je prije imalo sintagmu novi svjetski poredak. Prema Mohamedu El Erianu, autoru prošlogodišnje dobitnice nagrade za najbolju poslovnu knjigu godine, prosječan rast budućnosti bit će oko 3 posto, uzmi-dodaj, dok će nezaposlenost imati minimum od 6 posto.

Amerikanci odahnuli

Prva stvar koju valja uzeti u obzir proizlazi iz ekonomske teorije koja je odavno odbacila pojam 0 posto nezaposlenosti kao realan i postavila poželjnu stopu na nekih 5 posto, ovisno o ekonomistu koji je računa i okolnostima u kojima to čini. Nije to samo pitanje smisla za ograničenja nemilosrdne stvarnosti, već i posljedica potrebe za kroćenjem inflacije, objasnit će teoretičari. Minimum od 6 posto i ne zvuči tako strašno, ali stavljen u kontekst nezaposlenosti koja je u razvijenim ekonomijama, statistički gledano, uglavnom skakutala oko tih pet posto, startna pozicija od šest ne zvuči utješno.

Interesantno, podaci od zemlje do zemlje prilično precizno ocrtavaju i šire ekonomske trendove u recesiji, ali i pokazuju koliko je statistika nestabilna stvar, podložna kontekstu. Amerikanci smatraju fenomenalnim uspjehom usporavanje stope nezaposlenosti na ‘samo’ 9,4 posto, odnosno 6 milijuna izgubljenih radnih mjesta od službenog početka recesije u prosincu 2007. godine. Očekivali su, naime, mnogo gore pokazatelje, pa se neugodno naginjanje prema deset posto čini velikim uspjehom, iako je riječ o rekordnoj razini još od 1983. godine. Upola je to manje u odnosu na prosjek proteklih šest mjeseci i kap vode za Amerikance žedne dna recesije i slavnog povratka na staze slave. Brojka je to koja nudi umirenje i vjeru u bolju budućnost.

Sljedeća vratolomija još je fascinantnija jer dok u Americi uzdišu s olakšanjem na iznos od 9,4 posto u Francuskoj su na rubu živčanog sloma nakon što je državni statistički ured obavijestio javnost da je francuska stopa nezaposlenosti za prvi kvartal ove godine iznosila strašnih 8,7 posto. Drugim riječima, u samo tri mjeseca bez posla je ostalo nevjerojatnih 2,46 milijuna radnika u Francuskoj. Šlagirane Francuze dokrajčio je famozni gospodin kontekst koji kaže kako je stopa s uračunatim prekomorskim teritorijima 9,1 posto, a da je nezaposlenost u posljednjem tromjesečju 2008. iznosila sada žuđenih i beskrajno sićušnih 7,6 posto. E, da im se sad vratiti u to sretno vrijeme.

Ništa bolje nije ni u susjednoj im Njemačkoj, motoru europske ekonomije, no opet se javlja problem interpretacije koji zbunjuje i najkoncentriranije. Primjerice, njihov je broj snižen jer je vlada, kako to već vlade znaju, malo promijenila način bilježenja nezaposlenosti, začudo u korist pozitivnog trenda. Tako prilagođena stopa spustila je nezaposlenost s 8,3 posto u travnju, na sada posve utješnih 8,2 posto u svibnju. Vidi se dakle taj pozitivni pomak u kojem je iz statistike isključeno oko 20 tisuća ljudi na tečajevima za neki posao ili prekvalifikacijama. Imajući u vidu kontrakciju ekonomije od 3,8 posto u prvom kvartalu ove godine (rekordni pad), smanjenju izvoza za 9,7 posto i padu investicija za 7,9 posto, riječ je o velikom uspjehu koji zaslužuje sve pohvale.

Hrvatska kao UK

Igranje smislom iznosa i brojki nastavlja se gledanjem aktualnih statistika dostupnih na Eurostatu, agenciji Europske unije zaduženoj za, tako je, statistiku. Njihove vruće tablice daju posve nove dimenzije zemljama u njima. Recimo, donedavno raj za življenje i trošenje, Španjolska, koja je prema procjenama u godinama svog divljačkog ekonomskog buma apsorbirala iznimno otvorenom politikom prema radu čak 3 milijuna imigranata, ima u ovom trenutku upravo fantastičnih 18,1 posto nezaposlenih što je, prema dostupnim podacima, aposolutni rekord, više i od posve potonulih Letonije (17,4 posto) i Litve (16,8 posto), još jučer baltičkih tigrova koji su preko noći postali baltički miceki.

Ima zabave još. Nezaposlenost u Ujedinjenom Kraljevstvu, zemlji koja je dugi niz godina bilježila vrlo uspješne ekonomske trendove, za travanj ove godine iznosi 8,5 posto, što je identično Eurostatovoj stopi nezaposlenosti za, ovo je izvrsno, Republiku Hrvatsku. Svatko tko misli da je situacija na rubu izdržljivog treba samo baciti oko na Eurostat i shvatit će koliko su sve to relativni pojmovi. Ako je dobro za Ujedinjeno Kraljevstvo, dobro je i za Hrvatsku. Azija uvijek ima neki svoj tempo i unutarnji mir koji zapadnjaci teško mogu shvatiti. Japanci, narod pretjerivača koji su podigli opću paniku oko svoje ekonomske situacije, imaju, prema podacima za travanj, 5 posto nezaposlenih, posve zanemarivo stavljeno u odnos s prije navedenim podacima. Svi ostali takav postotak vide samo u mokrim snovima.
Kini je uvijek bilo teško naći točan podatak jer je tamo sve povjerljivo i tajna, ali i njihova nezaposlenost procjenjuje se između četiri i pet posto. Komplikacija kod njih je posebnost radne snage, odnosno migriranje iz sela u grad, pa se stopa dijeli na urbanu i ruralnu. Ipak, koliko je moguće procijeniti, kineska stopa u domeni je pet posto. Gospodarska kriza i sve toliko obožavane brojke s kojima se plaše ili hrabre ljudi, kao što se vidi, samo su pitanje gledišta i intuicije. Rekli bismo, više umjetnost nego egzaktna znanost.