Gospodarski rast u ovoj godini 4,5 posto

Unatoč usporavanju rasta izvoza, hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine zabilježilo solidan rast zahvaljujući snažnom rastu investicija i pozitivnim kretanjima kod osobne potrošnje, a prognoze Ekonomskog instituta Zagreb  ukazuju na mogućnost brzog oporavka i stopu rasta od 4,5 posto u 2008. i 4,7 posto u 2009. godini, no uz pogoršanje bilance plaćanja.

Sažetak je to prognoza EIZ-a objavljenih u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly, u kojoj se navodi i očekivanje da bi prosječna stopa inflacije u ovoj godini mogla iznositi 6,8 posto, dok bi se u idućoj trebala smanjiti na 4,2 posto, "uz uvjet da cijene nafte na svjetskom tržištu ne bilježe dramatične skokove".Iz EIZ-a navode i kako je gospodarski rast iz prvog tromjesečja ove godine, od 4,3 posto, "posebno ohrabrujući u okolnostima globalne ekonomske nestabilnosti".

Navedenom su rastu najviše doprinijela pozitivna kretanja u području investicija (rast od 9,8 posto) te povećanje osobne potrošnje (4,3 posto), pa se može zaključiti da unatoč rastućoj inflaciji i minimalnom povećanju realnih plaća pozitivan ritam osobnoj potrošnji daje rast zaposlenosti (1,5 posto u prvih pet mjeseci u usporedbi s istim razdobljem lani), kažu iz EIZ-a. Nasuprot tome, deficit tekućeg računa platne bilance se nastavio povećavati, prvenstveno zbog značajnog rasta uvoza roba i usluga u iznosu od 7 posto, ali i nemogućnosti izvoznog sektora da se uspješno nosi s problemima povećanih troškova.

Ti su problemi povezani s rastućom inflacijom, koja je u lipnju zabilježila rast od 7,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja rekordno povećanje nakon razdoblja hiperinflacije.S obzirom na pozitivna kretanja iz prvog tromjesečja tekuće godine u EIZ-u očekuju rast investicijske aktivnosti od 8,8 posto u 2008. i 7,1 posto u 2009. godini, kao i ublažavanje rasta osobne potrošnje (pod utjecajem inflacije i rasta kamatnih stopa), na 3,9 posto u 2008. i 4,1 posto u 2009. godini.

Uz to, a s obzirom na visoku ovisnost gospodarstva o uvozu, u EIZ-u očekuju da će se deficit tekućeg računa bilance plaćanja dodatno povećati te da bi mogao dosegnuti 9,7 posto BDP-a u 2008. te 9,8 posto u 2009. Analitičari EIZ-a ukazuju i na određene rizike vezane uz navedene prognoze, pri čemu prevladava rizik da gospodarski rast bude manji od predviđenog.

To se ponajprije odnosi na nepovoljne ekonomske okolnosti uzrokovane visokom inflacijom koje bi mogle dovesti do smanjivanja osobne potrošnje i investicija, ali i na neizvjesnosti povezane s izvoznim sektorom, ponajprije financijskim rezultatima turističke sezone. Ukoliko se stanje na globalnim financijskim tržištima pogorša i kamatne stope porastu, to bi se također moglo negativno odraziti na hrvatsko gospodarstvo.  (H)